Trattinnickia, biljni rod iz porodice brezuljevki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je Srednja i Južna tropska Amerika do Trinidada.Kew Pristupljeno 18. ožujka 2020. Ime Ime roda Trattinnickia dano je u čast austrijskom botaničaru i mikologu Leopoldu Trattinnicku (1764.–1849.), službena autorska kratica mu je Tratt. Opis Rod obuhvaća dvodomna stabla, rijetko grmolika. Vanjska kora je kod nekih svojti tanka i glatka, ali je kod većine predstavnika sekcije Rhoifoliae hrapava, plitko do duboko ispucala i ljušti se u nepravilnim pločama. Na kori se često vide prstenasti tragovi. Smola je bistra i vodenasta ili uljasta, rijetko opisana kao bijela; malo je ljepljiva, pri sušenju postaje žućkasta ili bijela i tvrda, a kod nekih vrsta je zapaljiva.
Listovi su vazdazeleni, bez palistića, neparno perasti. Os lista obično je rombasta u presjeku. Pulvinuli su najčešće vidljivi na bočnim peteljčicama, a gotovo uvijek na završnoj peteljčici; često su izobličeni galama. Površina liski obično je barem s jedne strane hrapava. Liske su cijelovita ruba. Kod sekcije Burserifoliae žilna polja na naličju mogu omeđivati sitne udubine u plojci ispunjene papilama.
Cvatovi su pazušni ili prividno vršni. Ocijeće je trodijelno. Čaška je čašasta, trorežnjevita i valvatna; katkad je s vanjske strane obrasla prema natrag okrenutim dlačicama, a u plodu ne ostaje. Vjenčić ima tri mesnate latice koje su djelomično do većinom srasle. Latice su u pupu uvučeno-valvatne, s uvinutim šiljčićem na vrhu, a obje su im strane uvijek barem djelomično obrasle prema natrag okrenutim dlačicama.
Prašnici su u dva gotovo jednaka pršljena. Prašničke niti su slobodne, obično trakaste, a antere često izgledaju kao izravan nastavak niti. Prašnici su umetnuti pri bazi diska ili blizu nje. U ženskim cvjetovima staminodiji su reducirani i smješteni na rubu diska. Disk je obično prstenast, u ženskim cvjetovima tanak.
U muškim cvjetovima tučak je reduciran u stožastu parenhimatsku tvorbu koja stoji na disku ili srasta s njim u ovario-disk. Ženski tučak ima 2–3 pretinca, vrat je kratak, a njuška jedna, glavasta, s 2–3 režnja.
Plod je nepucajuća složena koštunica, spljošteno kuglasta do spljošteno jajasta. Mezokarp je uljast i smolast. Koštica je koštana, 2–3-pretinčana i 2–3-režnjevita, kvrgava, sa šavovima između režnjeva, ali se pojedini plodni listovi ne razdvajaju. Na vrhu ima 2–3 roščića.
Klijanje je podzemno, ali su supke vidljive; supke su dlanasto razdijeljene. Prvi listovi klijanaca su naizmjenični i jednostavni.
Rod ima oko 14 vrsta, rasprostranjenih u tropskoj Americi, od Kostarike prema jugu do Brazila i Bolivije, bez Kariba.Burseraceae, pristupljeno 18. lipnja 2026.
Vrste
Trattinnickia aspera (Standl.) Swart Trattinnickia boliviana (Swart) Daly Trattinnickia burserifolia Mart. Trattinnickia dalyana M.F.F.Melo & J.U.Santos Trattinnickia demerarae Sandwith Trattinnickia ferruginea Kuhlm. Trattinnickia glaziovii Swart Trattinnickia lancifolia (Cuatrec.) Daly Trattinnickia lawrancei Standl. ex Swart Trattinnickia laxiflora Swart Trattinnickia lorenziana Daly & M.F.F.Melo Trattinnickia mensalis Daly Trattinnickia nebulae M.F.F.Melo & Daly Trattinnickia panamensis Standl. & L.O.Williams Trattinnickia peruviana Loes. Trattinnickia rhenocaulis Daly & M.F.F.Melo Trattinnickia rhoifolia Willd. Trattinnickia vacciniiflora Daly & M.F.F.Melo Trattinnickia vulturina Daly & M.F.F.Melo Trattinnickia zickeliana M.F.F.Melo & Daly
Izvori
Kategorija:Rodovi Canariinae