Mišo Grundler (Virovitica, 1988.) hrvatski je prevoditelj s norveškog, švedskog, danskog i engleskog jezika. Radi kao književni prevoditelj, audiovizualni prevoditelj, sudski tumač i vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Član je Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (predsjednik od 2026.), Društva hrvatskih književnih prevodilaca (dopredsjednik upravnog odbora od 2024.) i Hrvatskog društva pisaca.
Životopis Mišo Grundler rođen je u Virovitici 1988. godine. Ime je dobio po djedu. Osnovnu školu, a zatim Srednju školu Marka Marulića pohađao je u Slatini, a nakon mature 2006. godine upisuje studij anglistike i skandinavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na diplomskom studiju upisao je prevoditeljski smjer. Po diplomiranju 2011. godine počinje se profesionalno baviti audiovizualnim prevođenjem na HRT-u.
Godine 2013. objavljen mu je prvi književni prijevod. Od 2015. godine predaje nordijsku književnost i mitologiju kao vanjski suradnik Katedre za skandinavistiku na Filozofskom fakultetu, a 2017. godine imenovan je stalnim sudskim tumačem za engleski i švedski jezik.
Osobitu pozornost medija privukao je svojim prijevodom Peera Gynta, kanonskog djela Henrika Ibsena koje se katkad smatra neprevedivim, 2017. godine za potrebe predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Za to ga je hitno angažiralo Veleposlanstvo Norveške, budući da su raniji hrvatski prijevodi preoblikovani u prozu (u prijevodu Tomislava Ladana iz 1981.) ili su odstupali od metrike (u prijevodu Jakše Sedmaka iz 1944.), što je redatelj Erik Ulfsby smatrao neprihvatljivim za scensku izvedbu. Grundler je djelo preveo u tri mjeseca. Njegov je prijevod zatim objavljen u nakladi TIM pressa 2020. godine s predgovorom Tonka Maroevića, a predstavljen je u rezidenciji norveškog kraljevskog veleposlanika Haakona Blankenborga.
Za njegove prijevode norveški je kralj Harald V. imenovao Grundlera u čin viteza 1. klase Kraljevskog norveškog reda za zasluge 2026. godine. Povelju i medalju uručio mu je norveški kraljevski veleposlanik Arne Sannes Bjørnstad pred norveškim veleposlanstvom u Zagrebu.
Izbor prijevoda
Književni
Henrik Ibsen, Peer Gynt (TIM press, 2020.) Hans Christian Andersen, Postojani kositreni vojnik (Mala zvona, 2026.) Hans Christian Andersen, Bajke (Naklada Ljevak, 2025.) Harry Martinson, Aniara (Hangar 7, 2025.) Oliver Lovrenski, Kad smo bili mlađi (Oceanmore, 2024.) August Strindberg, Gospođica Julija (GK Joza Ivakic, 2021.) Tove Ditlevsen, Mladost (Lector, 2021.) Dorthe Nors, Spojka, pogled, znak (Fraktura, 2020.) Lars Svendsen, Razumijemo li životinje? Filozofijski pristup (TIM press, 2019.) Simon Mawer, Praško proljeće (Naklada Ljevak, 2019.) Kim Leine, Proroci fjorda Vječnost (Hena Com, 2018.) Rutger Bregman, Utopija za realiste (Naklada Ljevak, 2016.) Cindy Lynn Brown, Prava djeca (ne) odrastaju usput (Mala zvona, 2016.) Christian Bang Foss, Smrt vozi audi (s Dorom Maček; Naklada Ljevak, 2016.) Erik Axl Sund, Soba zla (Znanje, 2013.)
Audiovizualni
Borgen (2010. – 2022.) Sedmi pečat, red. Ingmar Bergman (1957.) Divlje jagode, red. Ingmar Bergman (1957.) Persona, red. Ingmar Bergman (1966.) Vikinzi (2013. – 2020.) Top Gear (2002. – 2022.) Simpsoni
Nagrade
Nagrada Josip Tabak za prijevod poezije 2023.: Dolina leptira, Inger Christensen (MaMa i Booksa, 2022.) Nagrada Norwegian Literature Abroada (NORLAs oversetterpris) za izvanredan rad u prevođenju norveške publicistike 2024. Kraljevski norveški red za zasluge, vitez 1. klase, 2026.
Izvori
Kategorija:Životopisi, Virovitica Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Norveška književnost