Ladislav od Egervára (? – 1496.) bio je hrvatski ban i vojskovođa. Biografija
Plemićki naslov dobio je po mjestu podrijetla Egervaru kraj Velike Kaniže. Dužnost bana obnašao je u dva navrata. Prvi put je banovao od 1477. do 1481. za vrijeme kralja Matije Korvina. Za prvog banovanja plemstvo južno od Gvozda nije ga priznavalo za bana, pa je ona bila ograničena na srednjovjekovne županije- Varaždinsku, Zagrebačku, Križevačku i Virovitičku
Radi bolje organizacije obrane zemlje od Osmanlija, 20. siječnja 1478. sazvao je Slavonski sabor u Zdencima. Uz Ladislavovo sudjelovanje donsen je zakon o općem ustanku ili insurekciji. Egervári 25. studenoga 1478. u Križevcima potvrđuje nagodbu sklopljenu na saboru u Zdencima između Osvalda Thuza, zagrebačkog biskupa, i plemstva o plaćanju crkvene desetine. Zbog nepoštivanja nagodbe o plaćanju desetine Egerváry je bio prisiljen ponovno je potvrditi 8. svibnja 1480. godine.
Za njegova prvog banovanja kralj Matija 1477. odobrava staležima Kraljevine Slavonije da sami biraju glavnog zapovjednika kapetana svoje vojske.
Godine 1480. kralj zalaže Egerváriju posjed Veliki Kalnik, ali ga on nije dugo posjedovao jer je već 1487. u vlasti Andrije Bota od Bajne.Spominje se i kao gospodar posjeda Kraljeva Velika, pored Kutine i posjeda Božjakovina.
Iste godine Ladislav zajedno s jajačkim banom Petrom Dóczyjem i despotom Vukom Brankovićem upao je u središnju Bosnu, opustošio Vrhbosnu i na povratku pobijedio bosanskog namjesnika Daut-pašu kraj Travnika.
Edervári je kao ban čitave Dalmacije, Hrvatske i čitave Slavonije 1481. održao Sabor u Križevcima kako bi se, prema naputku kralja Matije, ukinule samovoljno i nezakonito uspostavljene mitnice, koje su znatno otežavale rad putujućih trgovaca. Na saboru su sastavljeni cjenici za odmjeravanje poreza te je određeno da se porez, ako je plaćen na glavnoj mitnici ne smije ponovno ubirati na njezinim ispostavama.
Ladislav je ponovo imenovan banom 1489. Nakon smrti kralja Matije Korvina 1490. pristaje uz kralja Vladislava II. Jagelovića, koji mu potvrđuje bansku čast. Promijenivši ubrzo stranu pristaje uz hercega Ivaniša, koji se borio protiv kralja Maksimilijana Habsburgovca. U tim je borbama Ladislav u srpnju 1491. podvrgao Zagreb svojoj vlasti. Potkraj listopada ili na početku studenoga 1491. u blizini izvora Une, prema I. Tomašiću kraj Vrpila između Korenice i Krbavskog polja, pobijedio je veću tursku vojsku, koju je poslao bosanski namjesnik Jakub-paša pod zapovijedništvom Hasan-bega. Kao nagradu za tu pobjedu dobio je 1492. od kralja grad Steničnjak, a kao naknadu za neisplaćenu dvogodišnju plaću gradove Bihać i Krupu u zalog. Sudjelovao je na saboru u Budimu, gdje je s još 62 velikaša 7. ožujka 1492. posebnom ispravom prihvatio mir sklopljen s Maksimilijanom, kojemu je priznato pravo nasljeđivanja krune sv Stjepana. Posljednji put se spominje 1493. kada postaje magistar tavernik, vrhovni rizničar kraljevskog dvora.
Izvori
Kategorija:Hrvatski banovi Kategorija:Hrvatsko plemstvo