Vasilij Vasiljevič Vereščagin (rus. Василий Васильевич Верещагин) (14. listopada 1842. – 31. ožujka 1904.) je bio ruski slikar i putnik, poznat po svom radu kao „ratni umjetnik”. Profinjeni realistički stil njegovih slika učinio ga je jednim od prvih ruskih slikara koji je postigao određeni stupanj priznanja izvan svoje zemlje.
Životopis mini|lijevo|200px|Vereščagin oko 1861. kada je diplomirao na Pomorskom kadetskom korpusu. Vereščagin je rođen u Čerepovcu (danas u Vologodskoj oblasti) 1842. godine, kao najmlađe od troje djece zemljoposjednika plemićkog podrijetla i majke Tatarskih korijena. Nakon završetka studija u Pomorskom kadetskom korpusu, pridružio se Carskoj ruskoj mornarici. Nakon završetka vojne službe, počeo je studirati slikarstvo, prvo u Carskom društvu za poticanje umjetnosti u Sankt Peterburgu, a potom u Parizu kod Jean-Léona Gérômea, iako se vrlo brzo udaljio od njegova romantičarskog stila.Encyclopædia Britannica 1911., str. 1021.
Pratio je rusku vojsku u nekoliko vojnih pohoda u Srednjoj Aziji (1867. – 1869.) i na Balkanu (1877. – 1878.) kao službeni slikar oružanih snaga. Prilikom Opsade Samarkanda 1868. godine herojskim činom zaslužio je Orden križa sv. Jurja (Георгиевский крест). Prilikom Opsade Plevena 1877. godine u Rusko-turskom ratu poginuo mu je brat, a Vereščagin je ranjen prilikom prelaska Dunava kod Ruse. Prilikom sklapanja Sanstefanskog mira služio je kao tajnik generala Mihaila Skobeljeva.
Poslije rata smjestio se u Münchenu gdje je naslikao iznimno veliki broj slika koje je izložio u Parizu 1881., a potom i u Londonu, Berlinu, Dresdenu i Beču. Pored nekoliko europskih zemalja i posjetio Indiju (1882.-'83), Siriju i Palestinu (1884.), Mongoliju, Tibet i Kinu (1894.-'95), te Filipine (1901.), Sjedinjene Američke Države i Kubu (1902.) i Japan (1903.).
God. 1893. trajno se naselio u Moskvi gdje je naslikao seriju slika s prizorima iz Napoleonove invazije na Rusiju inspiriran Tolstojevim Ratom i mirom.
Poginuo je 13. travnja 1904. na ruskom bojnom brodu Petropavlovsk, koji je naišao na dvije morske mine dok se vraćao u Port Arthur tijekom Rusko-japanskog rata.
Djela
Ponavljajuća tema mnogih Vereščaginovih slika je rat, iako mu je cilj bio ništa drugo nego osuditi barbarstvo sukoba. Nesumnjivo, njegovo najpoznatije djelo je Apoteoza rata, u kojem prikazuje pustinjski krajolik s ogromnom hrpom ljudskih lubanja u središtu, okružen brojnim vranama. Izložena u Tretjakovskoj galeriji, ovo ulje na platnu postalo je simbolom ruskog pacifizma. Također se posvetio pejzažnom slikarstvu, portretima poznatih spomenika i scenama iz svakodnevnog života u mnogim zemljama koje je posjetio.
Astronomkinja Sovjetskog Saveza Ljudmila Žuravljova je maleni planet, koji je otkrila 1978. god. nazvala 3410 Vereščagin, upravo po slavnom slikaru, po kojemu je nazvano i selo Vereščagin u Permskom kraju.Schmadel, Lutz D., Dictionary of Minor Planet Names, Springer Verlag, New York, str. 301.,
Literatura
Ovaj članak uključuje tekst iz publikacije koja je sada u javnoj domeni: Hugh Chisholm, ur., Vereshchagin, Vassili Vassilievich, Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11. izd.), Cambridge University Press, 1911. str. 1021. Vahan D. Barooshian, V.V. Vereshchagin: Artist at War, Gainesville, FL: University Press of Florida, 1993.
Bilješke
Vanjske poveznice Djela Vasilija Vereščagina na Projektu Gutenberg Vasilij Vasiljevič Vereščagin na Web Gallery of Art
Kategorija:Ruski slikari Kategorija:Slikari realizma Kategorija:Orijentalistički slikari