Pavle „Paja” Jovanović (ćirilicom Павле „Паја“ Јовановић, Vršac, 16. lipnja 1859. – Beč, 30. studenog 1957.), jedan od najvećih srpskih slikara realizma.

Životopis mini|lijevo|200px|Spomenik Paji Jovanoviću u njegovom rodnom Vršcu. Pavle Jovanović je rođen u Vršcu, kao sin fotografa Stevana Jovanovića i njegove supruge Ernestine.Paja Jovanović – slikar srpske istorije, srpskaistorija.com Pristupljeno 28. lipnja 2026. Zanimanje za slikarstvo pokazao je u ranoj dobi kopirajući ikone u Vršačkoj katedrali.

Nakon što je završio srednju školu 1877. godine Paja Jovanović se preselio u Beč s ocem. Tamo je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Kristiana Gripenkerla. Za svoju sliku „Ranjeni Crnogorac“, izloženu na godišnjoj izložbi Akademije u Beču 1883. godine, dobio je prvu nagradu i carsku stipendiju. Nakon diplome, Jovanović je radio kao šegrt kod svog profesora Grippenkerla, izrađujući studije za povijesne slike. Kasnije je radio za orijentalističkog slikara Leopolda Karla Müllera, koji je poticao avanturistički duh svog srbijanskog učenika, vodeći ga na česta putovanja po Balkanu, Sjevernoj Africi, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Italiji i Kavkazu u potrazi za inspiracijom za svoj rad. Osim tih putovanja, veći dio života proveo je u Beču. Od 1895. nadalje, Jovanović je prvenstveno slikao povijesne teme. Godine 1888. imenovan je članom Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1896., po narudžbi srbijanskog patrijarha Georgija, naslikao je monumentalnu sliku koja prikazuje veliku seobu Srba 1689.-1690., Seoba Srba.

Bio je jedam od slikara koji su predstavljali Austro-Ugarsku na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., gdje osvaja Zlatnu medalju za sliku Proglašenje Dušanovog zakonika.Petar Petrović, Svaka slika ima svoju priču, Politikin Zabavnik, 2011. Pristupljeno 28. lipnja 2026.

Od 1905. nadalje, posvetio se uglavnom slikanju portreta, posebno za bogatu klijentelu, čime je stekao svjetsku slavu, a portrete je radio i u SAD-u. Bio je vrlo tražen portretist diljem svijeta, što ga je učinilo nevjerojatno bogatim za života. Mnogi europski i međunarodni muzeji čuvaju njegova djela, potpisana srpskom, njemačkom ili engleskom inačicom njegova imena: Paul Joanowits, Paul Ivanovitch, Paul Joanovitch, Paul Joanovitsch, P. Joanowitsch i dr.Milica Marić Stojanović i Stefano Ridolfi, Paja Jovanović A Painter from Serbia: a data base of pigments, 9th International Conference on NDT of Art Pristupljeno 28. lipnja 2026.

Godine 1917. oženio se Austrijankom Hermine Dauber (1892. – 1972.), 33 godine mlađom od sebe (ona imala 25, a on 58 godina). U braku su ostali punih 40 godina, sve do njegove smrti 30. studenog 1957. Na njegovu želju, urna s njegovim posmrtnim ostacima prenesena je iz Beča u Beograd.

Paja Jovanović također je bio veliki dobrotvor i član srpskog privrednog društva „Privrednik” u Zagrebu. Pridružio se Privrednikovom radu rano, dajući godišnje novčane priloge, a uz to je i donirao svoja vrijedna umjetnička djela Društvu.Poznati dobrotvori, Privrednik Republike Srpske Pristupljeno 28. lipnja 2026. Ikonostas sv. Jurja u Novosadskoj katedrali naslikao je u Beču bez naknade.Srpska pravoslavna crkva sv. Georgija – Saborna crkva, I love Novi Sad, 28. veljače 2016. Pristupljeno 28. lipnja 2026. God. 1949. dodijeljen mu je i Orden zasluga za narod 1. stupnja, a kako je snažno i široko utjecao na likovno obrazovanje i kulturu,brojne škole u Srbiji nose njegovo ime."OŠ Paja Jovanović, Vršac" Pristupljeno 28. lipnja 2026.

Djela mini|Seoba Srba (druga od četiri verzije), oko 1896., ulje na platnu, 126 x 190 cm, Muzej Pančeva. Stilski, Paja Jovanović je cijeli život slijedio, u Beču usvojeni, akademski realizam ustanovljen na tradicionalnom i orijentalističkom romantičarskom slikarstvu. Jovanović je naslikao više od 1100 djela, a kao jedan od najboljih europskih slikara orijentalnih scena, Paja se krajem 19. stoljeća okrenuo slikanju povijesnih događaja, uglavnom iz srpske povijesti. Za kompoziciju Ranjeni Crnogorac na završnoj godišnjoj izložbi Odjela za povijesno slikarstvo 1881. godine na Bečkoj akademiji dobio je Prvu nagradu. Paja je za Vršački triptih dobio nagradu na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. god. Također je osvojio i zlatnu medalju na Nacionalnoj izložbi u Beču 1898. za sliku Borba pijetlova i zlatnu medalju na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. za sliku Krunidba cara Dušana (ili Proglašenje Dušanovog zakonika), ali i zlatnu medalju na Međunarodnoj izložbi Bečkog umjetničkog društva 1901. za sliku Svadba vojvode Ferrija (ili Svadba cara Stefana Dušana).

Zlatnu medalju na Pariškom salonu 1902. godine osvojilo je i njegovo monumentalno ulje na platnu Furor Teutonicus (24 četvorna metra) nastalo 1899. godine, a koje opisuje Bitku u Teutoburškoj šumi. Nestala je nakon što je bila u Čileanskom nacionalnom muzeju likovnih umjetnosti (Santiago de Chile), ali je njezina skica sačuvana.

Paja je također bio vodeći portretist Europe nakon 1905. godine. 15 puta je naslikao cara Franju Josipa I. od Austrije. Slikao je kraljevsku obitelj, velike industrijalce, znanstvenike, bankare, naftne barone i monopoliste, uključujući i određene nasljednike bogatstva Standard Oila u Sjedinjenim Državama.

Neke od njegovih najpoznatijih slika su: Ranjeni Crnogorac (1882.) Lekcija mačevanja (1884.) Kićenje nevjeste (1888.) Ples mačeva ili Igra mačevanja (1890.) Takovski ustanak (na kojoj je prikazan Miloš Obrenović) (1894.) Vršački triptih (1895.), Muzej grada Vršca Seoba Srba (1896.), Muzej Pančeva   Borba pijetlova (1898.) Teutonska šuma (Furor Teutonicus) (1899.), nestala Proglašenje Dušanovog zakonika (1900.) Sveti Sava miri svoju zavađenu braću (1901.) Mihajlo Pupin (1903.) Svadba vojvode Ferrija ili Svadba cara Stefana Dušana (1904.)

Literatura Lilien Filipovitch-Robinson, Inspiration and Affirmation of Revolution in Nineteenth-Century Serbian Painting, (PDF). Journal of the North American Society for Serbian Studies, 19 (2), Bloomington, Indiana: Slavica Publishers, 2005. 317–28. ISSN 0742-3330 Dejan Medaković, Srpski slikari XVIII–XX veka: Likovi i dela, Prosveta, Beograd, 1994.

Izvori

Kategorija:Vojvođanski slikari Kategorija:Akademici SANU Kategorija:Slikari realizma Kategorija:Orijentalistički slikari