Kosovka djevojka (sr. Косовка девојка) ili Djevojka s Kosova polja središnji je lik istoimene pjesme, dijela „kosovskog mita” u srpskoj epskoj poeziji. U njoj mlada ljepotica traži na bojnom polju svog zaručnika i pomaže ranjenim srpskim ratnicima s vodom, vinom i kruhom nakon Kosovske bitke 1389. godine između Moravske Srbije i Osmanskog Carstva. Konačno pronalazi ranjenog i umirućeg ratnika Pavla Orlovića koji joj govori da su njezin zaručnik Milan Toplica i njegova braća po krvi Miloš Obilić i Ivan Kosančić mrtvi. Prije bitke dali su joj ogrtač, zlatni prsten i veo za vjenčanje kao obećanje sigurnog povratka, ali su ubijeni, a Pavle je pokazao smjer tijela.Kosovka devojka, cijela pjesma na prelepapoezija.com Pristupljeno 30. lipnja 2026. Pjesma je postala vrlo popularna kao simbol ženskog suosjećanja i milosrđa. mini|lijevo|Reljef Kosovka djevojka Ivana Meštrovića na novčanici od 5000 dinara iz 1965. mini|Poštanska marka Kraljevine SHS s prikazom Kosovke djevojke iz 1921. Kosovka djevojka je naziv nekoliko umjetničkih djela od kojih je prvo napravio hrvatski slikar Ferdinand Quiquerez 1879. godine, inspiriran epom. Povijesne romantizirane teme su tada bile popularne među Slavenima kako bi se potaknuo patriotski žar i oslobođenje tuđinske vlasti. Godine 1909. Ivan Meštrović izradio je mramorni reljef kao dio skulpturalnog ukrasa za „Vidovdanski hram” koji je trebao biti izgrađen na Kosovu. Skulpturu karakteriziraju čvrsti i stabilni oblici, koji djeluju monumentalno, jasno asocirajući na metope (tj. polja ukrašena reljefima na drevnim hramovima). Meštrovićeva Kosovka djevojka prikazuje djevojku i junaka, koji kao u transu promatraju mjesto najteže bitke. Original se danas nalazi u Narodnoj skupština Republike Srbije, a našla se i na novčanici od 5000 jugoslovenskih dinara (1955., kasnije 50 dinara).
Još jedan hrvatski umjetnik, slikar Mirko Rački, naslikao je svoju verziju Kosovke djevojke 1917. godine. No, naslavnija verzija je ona slikara Uroša Predića iz 1919. godine. Nastala je u od 1914. i 1919. godine, a bila je namenjena „Kolu srpskih sestara” za izradu humanitarnih razglednica. Predić ju je utemeljio na stvarnom liku Leposave Stanković, kasnije Lulik (1899.—1995.).Da li znate da je Kosovka devojka stvarna osoba?, Novi svet, arhivirano iz izvornika 6. kolovoza 2021. Pristupljeno 30. lipnja 2026. Ova slika se 1984.godine našla na naslovnici istoimenog albuma grupe Bijelo dugme.
Godine 1989. jugoslavenski redatelj Zdravko Šotra snimio je film Boj na Kosovu polju, gdje je lik Kosovke djevojke utjelovila Katarina Gojković.
Izvori
Vanjske poveznice
The Maiden of Kossovo, cijela pjesma na Serbian Epic Poetry, prijevod Mark D. Lew 1999. Pristupljeno 30. lipnja 2026.
Kategorija:Srbijanska kultura Kategorija:Srpska književnost Kategorija:Nacionalna poosobljenja Kategorija:Historicizam Kategorija:Slike iz 1910-ih Kategorija:Orijentalističke slike