Karapa (lat. Carapa) je biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae), prirodno rasprostranjen po tropskoj Africi i Južnoj Americi, Srednjoj Americi i Karibima.Kew, pristupljeno 21. srpnja 2026.. Smješten je u potporodicu Cedreloideae. Morfologija Carapa Aubl. je mali rod listopadnih ili vazdazelenih stabala i niskih stabala iz porodice jasenjačevki.
Listovi su parno perasti, a pri vrhu lisne osi često se nalazi zakržljala žljezdasta liska; iznimno mogu biti neparno perasti. Imaju 6–12, rijetko do 18 parova cijelorubnih liski, golih ili obraslih jednostavnim dlačicama.
Cvjetovi su četvero- ili peteročlani, rijetko šesteročlani, funkcionalno jednospolni, ali s dobro razvijenim zakržljalim organima suprotnoga spola. Skupljeni su u velike, jako razgranate i mnogocvjetne pazušne tirsove.
Čaška je režnjevita gotovo do osnove; režnjevi su zaobljeni ili široko jajasti i u pupu se preklapaju. Latice su četiri ili pet, rijetko šest, slobodne, blago uvijene i pri cvatnji raširene.
Prašnička je cijev vrčasta, valjkasta ili urnasta. Na vrhu nosi 8–10 prašnica ili zakržljalih prašnica, umetnutih između 8–10, rijetko 12 sjedećih privjesaka. Disk je dobro razvijen, jastučast, obavija plodnicu i slobodan je od prašničke cijevi.
Plodnica je četvero- ili peteropretinasta, rijetko šesteropretinasta, djelomično uronjena u disk. U svakom se pretincu nalazi 2–8 sjemenih zametaka. Vrat je kratak, a njuška štitasta i gotovo potpuno zatvara otvor prašničke cijevi.
Plod je velika, viseća, gotovo kuglasta ili duguljasto-valjkasta, slabo drvenasta septifragalna kapsula. Otvara se od osnove i vrha u četiri ili pet zalistaka, koji pri sušenju postaju kožasti i na kraju otpadaju. Kolumela je reducirana, a pregrade se poslije raspadaju.
U svakom se pretincu razvija 8–35 sjemenki. One su uglate zbog međusobna pritiska, s debelom, glatkom i donekle plutastom sjemenom lupinom. Endosperm nedostaje. Velike supke međusobno su srasle, a klica se nalazi iznad hiluma.
Klijanje je kriptokotilarno. Katafili su spiralno raspoređeni, a prvi pravi listovi jednostavni i cijela ruba; kasniji postaju trodijelni.
Broj kromosoma iznosi 2n = 58.
Rod obuhvaća 26 vrsta (prema Kewu), a po starijim izvorima oko tri ili četiri vrste rasprostranjene u neotropima te zapadnoj i srednjoj Africi. Tipska vrsta je Carapa guianensis Aubl. A Generic Monograph of the Meliaceae, pristupljeno 20. srpnja 2026.
Vrste
Carapa akuri Poncy, Forget & Kenfack Carapa alticola Kenfack & Á.J.Pérez Carapa amorphocarpa W.Palacios Carapa angustifolia Harms Carapa batesii C.DC. Carapa cedrotagua Londoño-Ech., A.M.Trujillo & Jiménez-Mont. Carapa dinklagei Harms Carapa gogo A.Chev. ex Kenfack Carapa grandiflora Sprague Carapa guianensis Aubl. Carapa hygrophila Harms Carapa littoralis Kenfack Carapa llanocarti Kenfack Carapa longipetala Kenfack Carapa macrantha Harms Carapa megistocarpa A.H.Gentry & Dodson Carapa microcarpa A.Chev. Carapa nicaraguensis C.DC. Carapa pariensis Kenfack Carapa parviflora Harms Carapa planadensis Kenfack Carapa procera DC. Carapa surinamensis Miq. Carapa vasquezii Kenfack Carapa velutina C.DC. Carapa wohllebenii Eb.Fisch., Killmann, Leh & S.B.Janssens
Sinonimi Heterotipski: Persoonia Willd. in Sp. Pl., ed. 4. 2: 331 (1799), nom. illeg. homonym. post. Racapa M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 123 (1846) Touloucouna M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 123 (1846) Zelea Ten. in Atti Riunione Sci. Ital. 3: 504 (1841 publ. 1842) Zurloa Ten. in Atti Riunione Sci. Ital. 3: 503 (1841 publ. 1842) Izvori
Kategorija:Rodovi Cedreloideae