Uskolisna rutvica je biljna vrsta iz porodice rutovki (Rutaceae). Kew, pristupljeno 30. srpnja 2026. Ime Specifični epitet angustifolia znači „uskolisna”, prema izrazito uskim završnim odsječcima listova. Vrstu je Persoon objavio 1805. godine. U Indoneziji je poznata kao godong minggu ili daun inggu, u Maleziji kao garuda ili sadal, a u Vijetnamu kao luru.Ruta angustifolia Pers. (Narrow-Leaved Fringed Rue): Pharmacological Properties and Phytochemical Profile, pristupljeno 30. srpnja 2026. Morfologija Ruta angustifolia, uskolisna ruta, trajan je snažno aromatičan polugrm iz porodice Rutaceae, visok približno 25–100 cm. Pri osnovi je odrvenio, sa vitkim uspravnim stabljikama i svijetlozelenim do modrikastozelenim listovima. Kew je prihvaća kao samostalnu vrstu, prirodno rasprostranjenu u zapadnom i središnjem Sredozemlju.
Listovi su naizmjenični, dvostruko ili trostruko perasto razdijeljeni. Krajnji su odsječci usko lancetasti, široki najviše oko 3,5 mm, po čemu se vrsta razlikuje od srodnih ruta sa širim lisnim odsječcima. Cijela biljka sadrži brojne uljne žlijezde i odlikuje se vrlo snažnim, često opisivanim kao neugodnim mirisom.
Cvatovi su rahli, smješteni na vrhovima stabljika i u gornjim pazušcima listova. Pricvjetni listovi usko su lancetasti i nisu znatno širi od ogranaka koje podupiru. Cvjetovi su obično četveročlani, dok završni cvjetovi mogu biti peteročlani. Lapovi su trokutasto jajasti, dugi oko 2–3 mm. Latice su žute, duguljaste, duge približno 7–10 mm, a njihov je rub opatvoren dugim nitastim resama, približno jednakima širini latice. Prašnika je osam ili deset.
Plodnica je nadrasla, a plod je gola četvero- ili peterorežnjevita kapsula sa zašiljenim vrhovima režnjeva. Biljka cvate uglavnom od proljeća do sredine ljeta, približno od travnja ili svibnja do srpnja odnosno kolovoza. Razmnožava se sjemenom, a može se uzgojiti i iz reznica stabljike. Upotreba U tradicionalnoj medicini rabila se protiv grčeva, nadutosti i vrućice te kod jetrenih tegoba, žutice, upala uha, čireva i modrica. Takva uporaba ne znači da je djelotvornost klinički potvrđena.
Nadzemni dijelovi sadrže kinolinske alkaloide, među kojima su graveolin, kokusaginin, arborinin i pseudan IX, te furokumarine poput chalepina i rutamarina. U laboratorijskim istraživanjima ekstrakti i pojedinačni spojevi pokazali su antifungalne, antivirusne, antiparazitske, protuupalne i antiproliferativne učinke, ali većina tih rezultata potječe iz pokusa in vitro ili na životinjskim modelima.
S biljkom treba postupati oprezno: poput drugih ruta može izazvati fotodermatitis, a zbog sličnoga kemijskog sastava kao druge vrste roda njezina se uporaba ne preporučuje tijekom trudnoće.
Stanište i rasprostranjenost Vrsta raste na otvorenim, sunčanim, suhim i kamenitim mjestima, u travnjacima, garizima i na rubovima šikara, na različitim vrstama podloge. Može se penjati do približno 1000 m nadmorske visine. Izvan prirodnoga sredozemnog areala uzgaja se u dijelovima Azije; u jugoistočnoj Aziji poznata je uglavnom kao kultivirana biljka. Galerija
Sinonimi Homotipski: Ruta chalepensis subsp. angustifolia (Pers.) Cout. in Fl. Portugal: 378 (1913) Ruta chalepensis var. angustifolia (Pers.) Willk. in M.Willkomm & J.M.C.Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 516 (1878) Ruta graveolens var. angustifolia (Pers.) Alef. in Landw. Fl.: 107 (1866) Heterotipski: Ruta angustifolia var. attenuata Cout. in Bol. Soc. Brot. 12: 9 (1895) Ruta chalepensis var. attenuata (Cout.) Samp. in Ann. Sci. Acad. Polytecn. Porto 5: 63 (1910) Ruta chalepensis var. granatensis Pau in Mem. Mus. Ci. Nat. Barcelona, Ser. Bot. 1(1): 32 (1922) Ruta chalepensis f. longirrostris Pau & Font Quer in Exsicc. (Iter Marocc.) 1927: n.° 358 (1928), nom. alt. Ruta chalepensis var. longirrostris'' Pau & Font Quer in Exsicc. (Iter Marocc.) 1927: n.° 358 (1928), nom. alt. Ruta chalepensis var. pellucido-punctata Sennen in Exsicc. (Pl. Espagne) 1931: n.° 7808 (1932), nom. nud. Ruta chalepensis var. pellucido-punctata Sennen in Diagn. Nouv.: 124 (1936) Ruta chalepensis f. tetuanensis'' Pau in Mem. Real Soc. Esp. Hist. Nat. 12: 302 (1924)
Izvori
Kategorija:Rutvica