Silikati su najveći razred minerala. Poznato ih je približno 800. Zajedno s kvarcom i opalom te različitim modifikacijama SiO2, čine približno 87 % Zemljine kore. Udio u ukupnom broju minerala im je 26 %. Razlog je velika zastupljenost silicija u Zemljinoj kori te njegov afinitet prema kisiku. Nalaze se gotovo u svim tipovima stijena. Većinom su izgrađeni od silicija i kisika, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija.

Neki važni minerali iz ove grupe, a koji čine stijene jesu feldspati, kvarc, olivini, pirokseni, amfiboli, granati i tinjci.

Silikate klasificiramo prema strukturi njihove silikatne anionske grupe u nezosilikate, sorosilikate, ciklosilikate, inosilikate, filosilikate i tektosilikate.

Mogućnost polimerizacije silikatnih tetraedara ([SiO4]), koji čine osnovnu strukturu svih silikata (i nekih oksida) razlog je što postoji velik broj mineralnih vrsta unutar ovog razreda.

Najpoznatiji silikati

Renaniafosfat je naziv za umjetno gnojivo iz prirodnih fosfata i alkalnih silikata. Permutit je umjetno pripravljen alkalni aluminijev silikat za mekšanje vode. Floridska zemlja je naziv za prirodni aluminijev silikat i magnezijev silikat s Floride, a služi za obojenje masti i ulja. Bolus alba (bijela glina) je naziv za hidratni aluminijev silikat.

Nezosilikati

Nezosilikati (grč. nésos - otok) imaju svoje SiO42- tetraedre izolirane kao otoke u moru kationa. Svaki kisik vezan je jednom kovalentnom vezom za silicij, a preostalim negativnim nabojem za neki kation. Nezosilikati imaju heterodezmičnu otočnu reštku.

grupa Fenakita: Fenakit Willemit grupa Olivina: Forsterit Fajalit grupa Granata: niz piralspita Pirop Almandin Spesartin niz ugrandita Grosular Andradit Uvarovit grupa Cirkona: Cirkon Torit Uranotorit grupa Humita Humit Kondrodit

Silikati s dodatnim anionom (= nezosubsilikati): grupa Al2SiO5 Andaluzit Kijanit ili Disten Sillimanit Topaz Staurolit grupa Titanita Titanit ili sfen Kloritoid

Sorosilikati Sorosilikati (grč. sorós - gomila, skupina) imaju dva tetraedra međusobno povezana preko zajedničkoga kisika. Kompleksni anion je [Si2O7]6- u kojemu je omjer silicija i kisika 2:7. Sorosilikati imaju heterodezmičnu otočnu rešetku.

grupa Epidota: Zoisit Anyolit Tanzanit Tulit Kromov zoisit Klinozoisit Epidot Pijemontit Allanit Vezuvijan Ilvait Hemimorfit

Ciklosilikati Ciklosilikati imaju prstenastu strukturu vezivanja tetraedara, u kojima je omjer silicija i kisika 1:3 (SixO3x). Prstene može činiti 3, 4 ili 6 (SiO4)-tetraedara. Ciklosilikati imaju heterodezmičnu otočnu rešetku.

grupa Benitoita grupa Aksinita Feroaksinit grupa Berila - ciklosilikati s anionskom grupom [Si6O18] Beril Indijalit Bazzit grupa Kordijerita Kordijerit Sekaninait grupa Turmalina Ahroit Indigolit Rubelit Sibelit Verdelit Dravit Elbait Šerl grupa Dioptasa

Inosilikati Inosilikate čine jednostruki ili dvostruki lanci silikatnih tetraedara u kojima je odnos silicija i kisika 1:3 kod jednostrukih, odnosno 4:11 kod dvostrukih lanaca. Inosilikati imaju heterodezmičnu lančanu rešetku.

Inosilikati s jednostrukim lancima tetraedara

grupa Piroksena Rompski pirokseni: Enstatit Broncit Hipersten Ferosilit Monoklinski pirokseni: serija čvrstih otopina diopsid-hedenbergit: Diopsid Hedenbergit Augit Omfacit Alkalijski pirokseni: Kalcijsko-natrijski pirokseni: Žadeit ili Jadeit Egirin Spodumen grupa Piroksenoida: Wollastonit Rodonit Pektolit

Inosilikati s dvostrukim lancima tetraedara

grupa Amfibola:

Mg, Fe, Mn, Li amfiboli:

Antofilit - rompski amfibol Feroantofilit Holmquistit Feroholmquistit Klinoholmquistit

Ca amfiboli:

Tremolit - monoklinski amfibol Feroaktinolit Edenit Feroedenit Pargasit Magneziohornblenda Ferohornblenda Kersutit Ferokersutit

Na amfiboli: Glaukofan Ribekit Krokidolit - azbest Feroglaukofan Arfvedsonit

Monoklinski amfiboli: Aktinolit Hornblenda (crna rogovača) Cummingtonit Magneziohornblenda Ferohornblenda

Filosilikati Kod filosilikata silikatni tetraedarski anioni tvore niz paralelnih slojeva, a u tetraedrima je omjer silicija i kisika 2:5. Filosilikati imjau heterodezmičnu slojeviti rešetku.

grupa Serpentina: Antigorit Krizotil grupa glina: Kaolinit Smektiti: Montmorilonit Ilit Talk (milovka) Pirofilit grupa Tinjaca: Muskovit (bijeli tinjac, mica) Flogopit Biotit (crni tinjac) Lepidolit grupa Klorita Apofilit Prehnit

Tektosilikati Tektosilikati imaju trodimenzionalne okvire silikatnih tetraedarskih aniona u kojima je omjer silicija i kisika 1:2. Tektosilikati imaju heterodezmičnu skelastu rešetku. Ovo je najveća grupa silikata, a njeni minerali čine gotovo 75 % kore Zemlje.

grupa Kvarca: Kvarc Tridimit Kristobalit Opal grupa Feldspata (glinenci): kalijevi feldspati: Mikroklin Sanidin Ortoklas - monoklinski feldspat Plagioklasi: Albit - triklinski feldspat Oligoklas Andezit Labradorit Bitovnit Anortit - triklinski feldspat grupa Feldspatoida: Leucit Nefelin Sodalit Analcim Lazurit grupa Skapolita grupa Zeolita: Kockasti Habazit Filipsit Vlaknasti Natrolit Tomsonit Mezolitit Skolecit Laumontit Lističasti Hojlandit Stilbit ili desmin

Vidi još: Sistematska mineralogija Minerali

Izvori

Kategorija:Minerali

en:Silicate fi:Silikaatti (yhdiste) he:סיליקט lv:Silikāti pt:Silicato sv:Silikat