Tezejev brod, poznat i kao Tezejev paradoks, je paradoks i uobičajeni misaoni pokus o tome ostaje li neki predmet (u najčešćem obliku paradoksa, brod) isti predmet nakon što se s vremenom svi njegovi izvorni dijelovi postupno zamijene novima.
U grčkoj mitologiji, Tezej, mitski kralj Atene, spasio je atensku djecu od kralja Minosa nakon što je ubio Minotaura te pobjegao brodom prema Delu. Atenjani su svake godine obilježavali taj događaj tako što su brodom hodočastili na Del u čast Apolona. S vremenom su različiti drveni dijelovi broda istrunuli i bili zamijenjeni novima.
Antički su filozofi postavili pitanje: ako u brodu koji danas postoji više nema nijednog dijela izvornog broda, je li to još uvijek Tezejev brod? Ako više nije isti brod, u kojem je trenutku prestao biti onaj izvorni? Filozof Thomas Hobbes u 17. stoljeću je dodatno zakomplicirao problem pitanjem kako gledati na neki drugi brod koji bi bio izgrađen isključivo od dijelova uklonjenih s izvornog broda.
Povijest
U izvornoj formulaciji, paradoks „Tezejeva broda” odnosi se na raspravu o tome ostaje li isti brod onaj kojem su svi dijelovi, jedan po jedan, zamijenjeni novima. Opis ovog problema sačuvao je Plutarh u svojem djelu Usporedni životopisi:
Filozof Thomas Hobbes u 17. stoljeću je proširio ovaj misaoni pokus zamislivši da čuvar broda prikuplja sve dotrajale dijelove koji se uklanjaju i od njih gradi drugi brod. Zatim se postavlja pitanje koji je od ta dva broda — čuvarov ili atenski — „izvorni” brod.
Predložena rješenja Sastav nije isto što i identitet
Prema Stanfordovoj enciklopediji filozofije, najzastupljenije je rješenje prihvatiti zaključak da materijal od kojeg je brod napravljen nije isto što i sam brod, već da su to dva različita objekta koja jednostavno zauzimaju isti prostor u isto vrijeme.
Vremenski dijelovi
Druga često zastupana teorija, koju je iznio američki filozof iz 20. stoljeća David Lewis, polazi od toga da se svi objekti mogu podijeliti na trodimenzionalne vremenske presjeke, koji se međusobno razlikuju s obzirom na vrijeme. Time se izbjegava problem da dva različita broda u jednom trenutku postoje na istome mjestu, a u drugome na različitim mjestima, tako što se smatra da su ti objekti međusobno različiti u svakom trenutku.
Kognitivna znanost
Drugi znanstvenici smatraju da ovaj misaoni problem proizlazi iz krajnjeg eksternalizma: pretpostavke da ono što je istinito u našim mislima vrijedi i u svijetu. Noam Chomsky ističe da, iz perspektive prirodnih znanosti, takva pretpostavka nije neupitna, jer je ljudska intuicija često pogrešna. Kognitivna znanost ovaj bi misaoni problem promatrala kao predmet istraživanja ljudskog uma. Proučavanje te ljudske zbunjenosti može otkriti puno o načinu na koji mozak funkcionira, ali malo toga o prirodi vanjskog svijeta koji ne ovisi o čovjeku.
Nadovezujući se na ovo zapažanje, značajan dio kognitivne znanosti promatrao bi brod ne kao stvar, pa čak ni kao skup objektivno postojećih dijelova, već kao organizacijsku strukturu koja ima perceptivni kontinuitet.
Deflacionizam
Prema Stanfordovoj enciklopediji filozofije, deflacionističko stajalište polazi od toga da među činjenicama iznesenima u misaonom eksperimentu nema spora; jedini se spor vodi oko značenja pojma „brod” te je stoga riječ tek o verbalnom sporu.
Izvori
Bibliografija
Kategorija:Logika Kategorija:Identitet (filozofija) Kategorija:Paradoksi Kategorija:Misaoni pokusi