Altamura je grad i opoćina u metropolitanskom gradu Bariju u talijanskoj regiji Apuliji sa 70.336 stanovnika (31. prosinca 2025.). Smješten u zaleđu regije, u području Murge, grad je visok otprilike 467 m nadmorske visine i prostire se na području od 431,38 km².
Godine 2006. Murge Altamure uvršteno je na popis talijanskih kandidatura za popis mjesta svjetske baštine kako bi se zaštitili paleontološki lokalitet „kamenoloma dinosaura” i arheološki lokalitet špilje Lamalunga.The Murge of Altamura na popisu za upis na svjetsku baštinu UNESCO-a Pristupljeno 20. rujna 2026.
Zemljopis mini|lijevo|Ponikva Pulo di Altamura Altamura leži 45 km jugozapadno od Barija na granici s regijom Basilicata. Susjedne općine su joj: Bitonto, Cassano delle Murge, Gravina in Puglia, Grumo Appula, Matera (MT), Ruvo di Puglia, Santeramo in Colle i Toritto.
Nacionalni park Alta Murgia prostire se na površini od gotovo 680 km² općine Altamura.
Povijest mini|lijevo|Altamura krajem 16. st., Biblioteca Angelica, Rim. Područje Murge Altamure uključuje nalaze od iznimnog kulturnog i arheološkog značaja, što pokazuju dvije lokacije: kamenolom De Lucia, s tisućama otisaka stopala dinosaura koji datiraju prije otprilike 70 milijuna godina, i špilja Lamalunga, gdje se može vidjeti kompletan kostur čovjeka (arhaični Homo sapiens) s kraja sredine pleistocena („Altamurski čovjek”). Obje predstavljaju jedinstveno svjedočanstvo o povijesti Zemlje i evoluciji naše vrste.
Najvjerojatnije su naselje utemeljili Mesapi na brdu Murge, koje je naseljeno od 8. stoljeća prije Krista, a megaliti (tumuli) su na tom području podizani između 6. i 3. stoljeća prije Krista. U 5. stoljeću prije Krista, Peuceti su izgradili drevnu akropolu, poznatu kao „visoki zid” (lat. Alta mura), po kojoj je naselje kasnije dobilo ime u rimsko doba. Prema legendi, grad se prije zvao Altilia prema Alter Ilium, tj. „Druga Troja”, koju je osnovao Eneidin prijatelj, Antellus.Tommaso Berloco, Storie inedite della città di Altamura, ATA - Associazione Turistica Altamurana Pro Loco, 1985. U 15. i 16. st. vjerovalo se kako je Altamura zapravo drevni grad Petelia.
Grad su uništili Arapi (Saraceni) u 9. stoljeću. Obnovljen je tek 1230. godine dekretom Fridrika II., a izgradnja katedrale započela je 1232. godine. Grad su tada uglavnom naseljavali Grci i Židovi iz okolnog područja. U 13. stoljeću Altamura je utvrđena gradskim zidinama i dodijeljena je kao feud Karlu I. Anžuvincu. mini|Katedrala Santa Maria Assunta u Altamuri. mini|Položaj Altamure u Metropolitanskom području Barija. Od kraja 16. st. Altamura je dio Napuljskog Kraljevstva. Bivše Sveučilište u Altamuri (Università degli Studi di Altamura) bilo je kraljevska visokoškolska ustanova, osnovana 1748. i službeno zatvorena 1812. god. Osnovao ju je 1747./1748. posljednji princ grada i kralj Napulja, Karlo III. Burbonski, na inicijativu nadsvećenika katedrale Santa Maria Assunta, Marcella Papiniana Cusanija. Službeno zatvaranje bilo je zbog nedostatka sredstava, iako su profesori nastavili predavati do oko 1821.
Tijekom Altamurske revolucije 1799. godine Altamura je postala poznata kao „Lavica Apulije” (Leonessa di Puglia) jer su njezini građani pružili žestok otpor Burboncima. Mnogi lokalni borci za slobodu iz tog razdoblja i danas se u Altamuri štuju kao narodni heroji.Nicola Antonio Imperiale, Storie di Puglia – L’antica Università degli Studi di Altamura, bari-e.it, 11. srpnja 2025. Pristupljeno 20. rujna 2026.
Tijekom Risorgimenta (19. stoljeće), Altamura je bila sjedište Ustaničkog odbora Barija, a nakon ujedinjenja privremeni glavni grad Apulije.
Tijekom Drugog svjetskog rata, tranzitni logor poznat kao PG 51 nalazio se u Villi Sereni u Altamuri.
Stanovništvo
Znamenitosti
Područje Murge Altamure uključuje nalaze od iznimnog kulturnog i arheološkog značaja, što pokazuju dvije lokacije: kamenolom De Lucia, s tisućama otisaka stopala dinosaura koji datiraju prije otprilike 70 milijuna godina, i špilja Lamalunga, gdje se može vidjeti kompletan kostur čovjeka (arhaični Homo sapiens) s kraja sredine pleistocena („Altamurski čovjek”). Obje predstavljaju jedinstveno svjedočanstvo o povijesti Zemlje i evoluciji naše vrste. Oko trideset tisuća otisaka stopala dinosaura otkriveno je 1999. godine na području Altamure nazvanom cava Pontrelli, što ga čini važnim mjestom za proučavanje dinosaura (poznato kao „kamenolom dinosaura”, tj. cava dei dinosauri).Pietro Tosco, La cava, Storia - Dinosauri di Altamura, Dinosauridialtamura.it, 6. ožujka 2021. Pristupljeno 20. rujna 2026. „Altamurski čovjek” su kalcificirani ostaci čovjeka stari oko 130.000 godina, a koji je otkriven 1993. godine u obližnjoj vapnenačkoj špilji grotta di Lamalunga.
Glavna znamenitost Altamure je romanička katedrala, koju je 1232. godine započeo Fridrik II., a restaurirana je 1330. i 1521.–1547. Jedna je od četiri palatinske crkve u Apuliji.Hugh Chisholm, ur., Altamura, Encyclopædia Britannica, Svezak 1 (11. izd.), Cambridge University Press, 1911., str. 759. Na gradnju utječu barijski utjecaji, ali i snažni gotički utjecaji tipični za vrijeme Fridrika II. Orijentacija gradnje vjerojatno je promijenjena tijekom obnove u 14. stoljeću, kojoj pripada i sjeverni portal koji se otvara na trg; drugi zvonik, oltarni prostor i sakristija potječu iz 16. stoljeća. Izvana su glavne značajke rozeta s 15 malih radijalno isprepletenih stupova i gotički portal postavljen u ulazni trijem koji stoji na dva kamena lava. Na luku portala isklesano je 22 panela s prizorima iz Isusovog života. Unutrašnjost, s brodom i dvama brodovima, ima kameni prikaz „Rođenja Isusova” Altobella Persija (1587.).
Srednjovjekovne zidine, koje je podigao Fridrik II., počivaju na megalitskim zidinama drevnog grada nepoznatog imena. Ove rane zidine su od grubih kamenih blokova bez žbuke.
Pronađene su i drevne grobnice s ulomcima vaza i terakota, čija se zbirka nalazi u Državnom arheološkom muzeju Altamura. Postoje špilje koje su korištene kao primitivne grobnice ili stanovi, te skupina od pedesetak tumula u blizini Altamure.
Kultura
Grad je poznat po posebnoj kvaliteti kruha zvanog Pane di Altamura, koji se prodaje u brojnim drugim talijanskim gradovima.
U gradu se svake godine, obično posljednjeg vikenda u travnju, održava trodnevni srednjovjekovni sajam pod nazivom Federicus.
Zbratimljeni gradovi
Castellana Sicula, Lucera, Modica,
Vanjske poveznice
Kategorija:Gradovi u Apuliji Kategorija:Bari Kategorija:Preliminarni popis mjesta svjetske baštine u Italiji