Peplos (starogrčki: πέπλος) odjeća je koja seže do stopala i koja je oko 500. pr. Kr., tijekom kasnog arhajskog i klasičnog razdoblja, postala karakteristična odjeća žena u Staroj Grčkoj. Peplos je bio pravokutan komad vunene tkanine koji se labavo presavijao duž jedne strane, dok je na drugoj strani ostajao otvoren, te se pričvršćivao na oba ramena, nakon čega je slobodno padao niz tijelo. Gornja trećina tkanine mogla se također presavinuti prema van kako bi se oblikovao preklop, nazvan apoptygma (starogrčki: ἀπόπτυγμα), pri čemu su se kopče na ramenima nalazile na vrhu tog preklopa. Pojas ili remen služio je za pričvršćivanje odjeće oko struka i stvaranje dodatnog preklopa, čime se njezina duljina mogla prilagoditi visini osobe koja ju je nosila. Različite inačice peplosa nosile su žene u mnogim razdobljima stare Grčke, među ostalim u arhajskom, ranom klasičnom i klasičnom razdoblju.
Peplos se može usporediti s jonskim hitonom, koji je bio komad tkanine presavijen i sašiven duž dulje strane tako da tvori cijev.
Spartanske žene nosile su peplos znatno dulje nego žene u drugim grčkim kulturama. Njihov je peplos bio kraći nego što je bilo uobičajeno u ostatku Grčke i imao je raspor na bočnoj strani.
Obredi
Posljednjeg dana mjeseca pijanepsiona, svećenica Atene Polijade i skupina djevojaka odabranih za pomoć u izradi svetog peplosa, tzv. arefore (starogrčki: Ἀρρήφορος), postavljale bi tkalački stan na kojemu je druga skupina djevojaka (tzv. ergastine) odabranih da oko devet mjeseci izrađuju sveti peplos, trebale istkati golemi peplos. Na njemu su morale prikazati temu Atenine pobjede nad Enkeladom i pobjedu olimpijskih bogova nad gigantima. Peplos na kipu mijenjao se svake godine tijekom svetkovine plinterije.
Peplos je imao važnu ulogu u atenskoj svetkovini velike Panateneje. Devet mjeseci prije svetkovine, tijekom svečanosti umjetnosti i obrta pod nazivom Halkije, mlade su žene počinjale tkati poseban peplos. Tijekom Panateneja peplos se nosio na Akropolu u Ateni, gdje je bio predan drvenom kipu Atene Polijade u Erehteju, nasuprot Partenonu. Smatra se da glavna scena na partenonskom frizu prikazuje upravo prizor predaje peplosa tijekom Panateneja, premda oko toga nema potpunog suglasja. Na peplosu su bile utkane slike mitske bitke između bogova i giganta, a obično je bio izrađen od ljubičaste i šafranastožute tkanine.
Galerija slika
Izvori
Kategorija:Grčka kultura Kategorija:Atena Kategorija:Odjeća