Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 18. kolovoza 1990. u Sarajevu, bila je sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata i sastavnica Hrvatske demokratske zajednice koja je preuzela vlast u Hrvatskoj nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka hrvatskog naroda u BiH, a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke SDA i SDS je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. i tvorila koalicijsku vladu. Trenutno je najpopularnija hrvatska bosanskohercegovačka stranka.
HDZ BiH imao je važnu ulogu u stvaranju Herceg-Bosne, u početku zajednice, a potom Republike u razdoblju rata u BiH (1991. – 1995.). Nakon rata sudjelovao je u svim vlastima na svim razinama, od savezne do županijske, izuzev u razdoblju od 2000. do 2002. i 2011. i 2014./15., kada je zalaganjem Međunarodne zajednice bila izbačena iz savezne i federalne (entitetske) vlasti, unatoč izbornoj legitimnosti koju je dobila od hrvatskog naroda.
Predsjednik stranke je Dragan Čović, bivši hrvatski član Predsjedništva BiH.
Povijest thumb|right|220px|Grb Hrvatske demokratske zajednice Utemeljenje HDZ-a BiH Demokratski procesi u Hrvatskoj i Sloveniji utjecali su s nekoliko mjeseci zakašnjenja i na Bosnu i Hercegovinu. Pored želje za demokracijom usko povezano bilo je nacionalno pitanje Hrvata, Srba i Muslimana. Hrvati u Bosni i Hercegovini do 1990. znatno su manje imali svoja nacionalna prava, iako konstitutivan narod, u školama se nije podučavao ni hrvatski jezik. Zastupljenost Hrvata u javnim službama bilo je marginalno.
U tim okolnostima program Franje Tuđmana i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecalo na Hrvate u Hercegovini, Srednjoj Bosni i Bosanskoj Posavini. Prvi inicijativni odbor u Bosni i Hercegovini sastao se 26. veljače 1990. u Grudama. Dolazi do osnivanja općinskih odbora u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama, Posušja i Tomislavgrada, te ovi općinski odbori 22. travnja 1990. osnivaju Koordinacijski odbor HDZ BiH zapadne Hercegovine. Prvi veliki javni skup održan je 30. lipnja 1990. u Grudama, iako ga je MUP Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine zabranio.
U Sarajevu je 18. kolovoza 1990. u dvorani Skenderija održan Prvi opći sabor HDZ BiH. Sabor stranke usvojio je dva dokumenta: Programska deklaracija utemeljivačke skupštine HDZ BiH, Statut HDZ BiH
U Programskoj deklaraciji definirani su ciljevi stranke, među kojima su bili: Uspostava građanskih i demokratskih političkih sloboda; sloboda iznošenja svoga uvjerenja, pravna sigurnost i osobna nepovredivost svakog pojedinca bez obzira na njegovu nacionalnu i religijsku pripradnost, na idejno i političko opredjeljenje Neotuđivo pravo sviju na udruživanje prema vlastitim programima Pretvaranje sindikata u slobodne radničke saveze, radnička upravljanja u dioničku, a ne formalnu participaciju u upravljanju Razvitak narodnog gospodarstva, sloboda tržišta roba, rada i kapitala, zajamčenost privatnog poduzetništva.
Sabor je za predsjednika izabrao Davorina Perinovića, no nakon njegova posjeta Hrvatima u Australiji došlo je do određenih tenzija, pa je 7. rujna iste godine opozvan s dužnosti, a Predsjedništvo HDZ-a BiH izabralo je Stjepana Kljujića za v.d. predsjednika.
Prvi demokratski izbori Odmah nakon održavanja stranačkog sabora HDZ BiH krenula je u kampanju za prve demokratske izbore. Prvi izbori održani su 18. listopada 1990. na kojoj HDZ BiH osvaja hrvatske glasove i dobiva 18,35 % mandata odnosno u parlamentu BiH. Od sedam članova kolektivnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oba hrvatska člana Franjo Boras i Stjepan Kljujić izabrani su iz redova HDZ-a.
Nekoliko mjeseci kasnije, 23. ožujka 1991. godine, održana je 1. Konvencija HDZ-a BiH u Mostaru, na kojoj je izabrano Predsjedništvo HDZ BiH na čelu sa Stjepanom Kljujićem, za potpredsjednike izabrani su Mate Boban i Vitomir Lukić.
Početak rata i uspostava HZ i HR Herceg-Bosne
Nakon Balvan-revolucije u Hrvatskoj u srpnju i kolovozu 1990. političko vodstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini počeo je pripreme za samoorganiziranje. Muslimansko političko vodstvo još je vjerovalo u opstanak Jugoslavije i nije se pripremila za otpor velikosrpskom planu o pripajanju Bosne i Hercegovine Srbiji.
Nakon zaustavljanja tenkova JNA na granici sela Dobrič i Pologa u zapadnoj Hercegovini 7. svibnja 1991. počela je organizirana obrana. Agresija JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na hrvatsko selo Ravno. Predsjedatelj Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović tvrdio je da rata neće biti. Vodstvo BiH ništa ne poduzima.
Krajem 1991. i početkom 1992., HDZ prolazi kroz razdoblje unutarstranaĉkog sukoba u vodstvu stranke. Dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić je već duže vremena bio izložen kritik ama zbog prepopustljive politike prema Izetbegoviću i SDA, što je u nekoliko navrata i naštetilo hrvatskim nacionalnim interesima. To se najviše oslikavalo kroz pitanje uređenja BiH, naime, Kljujić je nedovoljno zastupao koncept kantonalnog uređenja, često braneći i Izetbegovićevu unitarističku politiku.
HDZ BiH putem legalnih izabranih predstavnika vlasti donosi 18. studenoga 1991. političku odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (kratica: HZ H-B ili HZ Herceg-Bosna), koja se uspostavlja kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina unutar države Bosne i Hercegovine. Za predsjednika izabran je Mate Boban.
Boban zalagao za za decentraliziranu i federaliziranu BiH, te za afirmaciju hrvatskih zajednica nasuprot Kljujićevoj popustljivoj politici. Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, 2. veljače 1992. godine, sudjelovao je i Stjepan Mesić u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić je podnio ostavku zbog gubitka povjerenja velikog dijela HDZ-a BiH, a kasnije i Zagreba. Na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić.
HDZ BiH se ujedno zalagao za neovisnost Bosne i Hercegovine i dok su se srpski zastupnici pod vostvom SDS-a od listopada 1991. povukli iz zajedničkih tijela BiH zalagajući se protiv samostalne BiH, glasovima bošnjačkih i hrvatskih predstavnika proglašena je neovisnost BiH od SFRJ. HDZ BiH poziva Hrvate da na referendumu o neovisnosti izađu i glasuju za samostalnost BiH. Srbi su bojkotirali referendum održan 1. ožujka 1992. Dana 8. travnja 1992. HZ Herceg-Bosna osniva Hrvatsko vijeće obrane (HVO), mnogi Muslimani ulaze u postrojbe HVO-a.National Security and the Future. Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini. Autor Ivica Lučić http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/lucic.htm Istog mjeseca BiH postaje međunarodno priznata država., u svibnju 1992. počinje rat u Bosni i Hercegovini.
Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH, na sjednici Glavnog odbora 15. ožujka 1992. godine u Bugojnu, izabran je Milenko Brkić. Boban je izabran za jednog od nekoliko članova Predsjedništva stranke. Dr. Milenko Brkić je izabran za predsjednika ove stranke, 26. kolovoza 1992. godine u Međugorju, a 24. listopada 1992. godine, također na sjednici Glavnog odbora HDZ-a BiH u Posušju podnio je ostavku na tu dužnost. Za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabran je Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na Drugom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, 14. studenoga 1992. godine u Mostaru.
HDZ BiH djeluje u ratnim prilikama. Dana 24. kolovoza 1993. u Livnu je održana sjednica Središnjeg odbora stranke koja donosi odluku o osnivanju Hrvatske Republike Herceg-Bosne (kratica: HR Herceg-Bosna). Dana 28. kolovoza 1993. Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine donose Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HR Herceg-Bosni. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda.HIC. Hrvatsko-muslimanski sukobi. Zločin s pečatom http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, HDZ BiH donosi političku deklaraciju u kojemu se zauzima za stvaranje Unije republika BiH triju konstitutivna naroda.
Washingtonski i Daytonski sporazum Dana 18. ožujka 1994. Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (Bošnjaci) potpisuju Washingtonski sporazum.
Dana 9. i 10. srpnja 1994. u Mostaru održan je 3. Opći sabor HDZ-a BiH. Na saboru usvojena je Programska deklaracija u kojemu se HDZ BiH vidi kao: narodna stranka koja svoj program temelji na načelima kršćanske civilizacije, sastavnica Hrvatske demokratske zajednice u Zagrebu, zalaže se okončanje rata i iznalaženje pravednog mira u BiH i Hrvatskoj, povratak na ognjišta prognanih, provedba Washingtonskog sporazuma o Federaciji BiH i njezinoj konfederaciji s Republikom Hrvatskom.
Sabor HDZ-a za novog predsjednika bira Daria Kordića. Dolazi do oživljavanja stranačkog rada i općinskih organizacija, te se održava prva Konvencija podmlatka stranke, Mladeži HDZ BiH.
U studenom 1995. dogovoren je Daytonski sporazum. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH održanom 2. prosinca 1995. razmatran je mirovni sporazum i pitanja njene provedbe. Krešimir Zubak daje ostavku na dužnost predsjednika HR Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH, no na toj dužnosti ostaje do izbora. Protiv Daria Kordića tužitelj Haškog suda Richard Goldstone u studenome 1995. podiže optužnicu po zapovjednoj odgovornosti za pogibelji Muslimana u Ahmićima u općini Vitez. Dario Kordić radi međunarodnog pritiska daje ostavku na dužnost predsjednika HDZBiH, v.d. predsjednik postaje dopredsjednik Ivo Lozančić. Središnji odbor stranke 12. siječnja 1996. bira Božu Rajića za novog predsjednika stranke.
Uspostava Federacije Bosne i Hercegovine
Tijekom 1996. HDZ BiH radi na implementaciji obiju sporazuma i oživotvorenja Federacije Bosne i Hercegovine, te se vode intenzivni razgovori s bošnjačkom stožernom strankom SDA o podjeli vlasti na općinskim i županijskim (kantonalnim) razinama, kao i na razini Federacije i države. Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom HR Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosu funkcije civilne vlasti HR H-B na tijela vlasti Federacije BiH. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u novoj Federaciji. U svibnju na sjednici Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada HR Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta 14. kolovoza 1996. godine. Na 4. Saboru HDZ BiH za predsjednika potvrđen je Božo Rajić, izabrani su potpredsjednici i 45 članova Središnjeg odbora.
Pobjeda HDZ-a na izborima 1996.
U rujnu 1996. održani su prvi izbori nakon rata. HDZ i nakon rata ostaje dominantna politička snaga hrvatskog naroda. Hrvatski član Predsjedništva BiH postaje Krešimir Zubak. U Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine HDZ osvaja svih 8 hrvatskih zastupnika (SDA 19, SDS 9, ostali 6, ukupno: 42 zastupnika). U Zastupničkom domu Federacije BiH HDZ osvaja 36 zastupnika, HSP 2 (SDA 78, Stranka za BiH 10, SDP 10, DNZ Fikreta Abdića 3, ukupno: 140 zastupnika). U Narodnoj skupštini Republike Srpske HDZ nema mandata. U RS pobjeđuje SDS s 45 od 83 zastupnika.
Na županijskoj razini HDZ pobjeđuje u hrvatskim i miješanim županijama. Apsolutnu većinu ima u sljedećim županijama: Zapadnohercegovačka: 29, HSP 2 Hercegbosanska: 13, SDA 2 Hercegovačko-neretvanska: 28, SDA 12, ostali 3 Posavska: 17, SDA 3
Veliki udio ima: Srednjobosanska: 23, SDA 29, ostali 3
Izuzevši u Goraždansko-podrinjskoj županiji HDZ je u svim županijama zastupljena: Zeničko-dobojska: 9, SDA 40, Stranka za BiH 6, SDP 4 Sarajevska: 3, SDA 28, Stranka za BiH 6, SDP 8 Tuzlanska: 3, SDA 33, Stranka za BiH 5, SDP 9 Unsko-sanska: 1, SDA 39, Stranka za BiH 3, SDP 1, DNZ 6