mini|desno|Udio Hrvata po saveznim pokrajinama i okruzima (2021.). 250px|mini|desno|Pripadnici Hrvatske katoličke misije u procesiji u Freiburgu (2017.). mini|190px|München, grad s najvećim brojem Hrvata u Njemačkoj. Hrvati u Njemačkoj (njem. Kroaten in Deutschland), hrvatska su iseljenička zajednica koju čine sve osobe potpuna ili djelomična hrvatska podrijetla te hrvatski državljani u Saveznoj Republici Njemačkoj. Prema brojnosti, 2018. bili su šesta po veličini skupina stranaca u Saveznoj Republici Njemačkoj. Prosječna duljina boravka iznosi 27 godina po kojoj Hrvati zauzimaju četvrto mjesto (nakon Austrijanaca 28,6 god., Talijana 27,6 god. i Turaka 27,4 god.) useljeničkih skupina u toj zemlji.AuslaendBevolkerung destatis.de

Hrvatska dijaspora i danas je značajna je u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu za Hrvatsku.

Selidbena kretanja Strukturne podatke o doseljavanjima u Zapadnu Europu Hrvata i pripadnika susjednih naroda u zadnjih četrdesetak godina mogu se izvući iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora.

selidbena kretanja Izvor: ukupno osoba iz SFRJ u Zapadnoj Europi iz Hrvatske u Njemačkoj iz BiH u Njemačkoj iz SFRJ u Njemačkoj Popis 1971.hrcak.srce.hr, str. 8596 869 6,1% stanovništva ili 308 295 tj. 38,3% svih iz Jugoslavije (udio u stanovništvu 22,2%) 4,8% stanovništva 411 503 1973.Popis iz 1971. uz dopunu stranih službi 1 110 000 (860 000 radnika + 250 000 članova obitelji) 295 000 radnika ili 34,4% + članova obitelji 141 000 radnika + članova obitelji 55% svih ili 605 000 (473 000 radnika i 137 500 članova obitelji) Početkom 1981.Podatci zemalja u kojima su građani radili1 100 000 (700 000 + 400 000 članova obitelji) "najmanje oko 1/3", ("Vjesnik", 10.4.1982.) ? ? Popis 1981.Izvor: Savezni zavod za statistiku, Prethodni podatci iz stat. biltena br. 1239, Beograd815 000 (578 000 + 237 000 članova obitelji) 189 000 (135 000 + 54 000 članova obitelji), tj. 23,19% svih ? ? 1986."Der Fischer Weltallemanach, 1989 ? ? ? 591 000 1991."Der Fischer Weltallemanach, 1994 i bhas.ba, cenzus 1991., privremeni boravak po opštinama ? Popis: 285 216 svih migranata, 149 155 u Njemačkoj 113 306, od toga 48 254 Hrvatafzs.ba, Građani na privremenom boravku u inostranstvu po opštinama , str. 6 775 082 1992. ? ? ? 915 636 2005.isto kao prethodno ? 228 926 156 872 1 729 091 2006. ? 227 510 (muški: 111 826, ženski: 115 684)157 094 1 452 701 2007. ? 225 309 158 158 ? 2008. ? 223 056 156 804 ? 2009. ? 221 222 (367 tisuća s migracijskom pozadinom) 154 565 (240 tisuća s migracijskom pozadinom) 1,339 milijuna (s migracijskom pozadinom) 2014.destatis.de, izvješćr, ožujak 2015. ? 263 347 163 519 1 025 518 2015. ? 297 895 167 975 1 113 761 2016. ? 332 605 172 560 1 135 960 2017. ? 367 900 180 950 1 189 885 2018.https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/Tabellen/auslaendische-bevoelkerung-staatsangehoerigkeit-jahre.html ? 395 665 190 495 1 247 375 Izvor: Crkva i hrvatsko iseljeništvo, Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 1982. / Vjesnik, 14 svibnja 2001.,"Vjesnik"14 svibnja 2001., http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C14%5C15A15.PDF Statistički ured, Wiesbaden

Iz popisa stanovništva 1971. godine najveći broj doseljenika dolazi iz mjesta:

u Hrvatskoj:

Imotski 18,6% Ozalj 17,7% ... Zagreb 25 831 osoba

u Bosni u Hercegovini, također mjesta gdje Hrvati prevladavaju:

Tomislavgrad 17,2% Livno 15,4% Posušje 14,1% Čitluk 13,9% Ljubuški 13,8% Grude 12,9%

Broj Hrvata u Njemačkoj Prema podacima Njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena u 2018. godini.Statistisches Bundesamt Deutschland, https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/_inhalt.html#sprg228898 na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno 395 665 hrvatskih državljana.

Teškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG),Deutsche Staatsangehörigkeit, http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Staatsangehörigkeit prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati.

Koliko Hrvata je podrijetlom iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl.

Stariji podaci statističkog ureda (hrvatski državljani):

1993.: 153 146 1994.: 176 251 2001.: 223 819 2002.: 230 987 2003.: 236 570 2004.: 229 172 2005.: 228 926 2006.: 227 510

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama Podatci za 2018. godinu.

Broj Hrvata u saveznim pokrajinamaBr. Savezna pokrajina Osoba 1. Baden-Württemberg 117 660 2. Bavarska (Bayern) 111 235 3. Berlin (grad-država) 15 230 4. Brandenburg 850 5. Bremen (grad-država) 1 700 6. Donja Saska (Niedersachsen) 11 405 7. Hamburg (grad-država) 6 505 8. Hessen 53 980 9. Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) 680 10. Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz) 13 850 11. Saarland 1 380 12. Saska (Sachsen) 1 520 13. Saska-Anhalt 1 275 14. Schleswig-Holstein 3 410 15. Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) 54 080 16. Tirinška (Thüringen) 905

Broj Hrvata u većim gradovima (izbor) Podatci za 2005., 2014. i 2018.Hrvati u Njemačkoj po gradovima 2014. godinu.

Broj Hrvata u većim gradovima Grad: 2005. 2014.2018. München 24 86625 26437 413 Stuttgart 13 386 13 03915 310 Frankfurt (3) 12 01314 02516 565 Berlin 11 5179 69215 230 Hamburg 4 585 5 6686 505 Düsseldorf (1) 3 550 3 4393 870 Hannover (4) 3 102 2 4473 405 Köln 2 8543 3583 715 Mannheim (1) 2 852 3 1664 345 Karlsruhe 2 4232 6383 350 Offenbach 1 9992 5033 985 Essen (2) 1 944 1 5332 260 Pforzheim (1) 1 481 1 3892 075 Wiesbaden 1 2631 5822 190 Wuppertal (4) 1 1151 1381 475 Ulm 1 0601 2031 845 Darmstadt (1) 751 752900 Heidelberg 326358495

(1) 31. prosinca 2004., (2) 30. lipnja 2006. (3) 31. prosinca 2006. (4) 31. prosinca 2007.

Boravak u Njemačkoj Prije Drugoga svjetskoga rata Uoči Prvoga svjetskog rata u Njemačkoj je bilo oko radnika, većinom Hrvata i Slovenaca u industrijskom području Sjeverne Rajne-Vestfalije.Migracije iz Jugoslavije u Nemačku Početkom 1938. u Ruhru živi državljana Kraljevine Jugoslavije, većinom rudara. 1928. je između Kraljevine SHS i Njemačke zaključen međudržavni ugovor u svezi s reguliranjem ravnopravna položaja poljoprivrednih sezonskih radnika koji rade u Njemačkoj.

Prije sloma Jugoslavije Najveći dio Hrvata prve generacije, gastarbeiteri tj. radnici na privremenu boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od 1968. kad je Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili se naknadno doselila.

1991. – 1995. Oko 15 % Hrvata došlo je u Njemačku u razdoblju između 1991. i 1995.

Prema studiji"Zur sozialen Struktur der bosnischen Kriegsflüchtlinge in der Bundesrepublik Deutschland", priasyl.de UNHCR-a i IOM-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz 1996. udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, iznosio je 14,84 %, tj. oko od ukupno cca. (77,30 % Bošnjaci). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju 1996. – 1999. se oko 6000 bosanskohercegovačkih Hrvata iz Njemačke odselilo u Sjedinjene Američke Države te oko 5600 u Kanadu i Australiju.

Boravišni zakon Od 1. siječnja 2005. godine na snazi je novi Boravišni zakon (Aufenthaltsgesetz) koji stavlja naglasak na integraciju stranaca. Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka.

Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka ograničava na dvije:

Ograničenu dozvolu boravka (Aufenthaltserlaubnis) i Stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).

Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničena kretanja, nastanjenja i neograničenu bilo koje poslovnu djelatnost.

Status Skoro 78 % Hrvata imalo je krajem 2004.

trajno boravišno odobrenje (cca. 35 %) ili neograničenu dozvolu boravka (cca. 43 %),

tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).

Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u Njemačkoj:

status Broj godina: < 1 1-4 4-6 6-88-1010-1515-2020-25 25-30 >30 u tisućama:2,0 7,65,56,56,641,318,314,822,8103,7 u postotcima:0,87 3,322,42,842,891886,46 9,96 45,3 Stanje: 31. prosinca 2005. Izvor: Središnji registar stranaca (Ausländerzentralregister).

87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina. Time Hrvati zajedno sa Slovencima (27,7), Španjolcima (26,1) i Talijanima (24,3) pripadaju među narode s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca 2005. godine iznosio je 16,8 godina.

Uzimanje državljanstva Od 1995. do kraja 2014. godine 37 558 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo. Broj Hrvata s dvojnim državaljanstvom iznosi oko 9 tisuća.

Pregled prema godinama:

1995.: 2 479 1996.: 2 268 1997.: 1 789 1998.: 2 198 1999.: 1 536 2000.: 3 316 2001.: 3 931 2002.: 2 974 2003.: 2 048 2004.: 1 689 2005.: 1 287 2006.: 1 729 2007.: 1 224 2008.: 1 032 2009.: 541 2010.: 689 2011.: 665 2012.: 544 2013.: 1 720 2014.: 3 898

Odnos SFRJ prema Hrvatima Odnos SFRJ prema Hrvatima u Njemačkoj bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. Jugoslavija je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne nezaposlenih, a s druge na njima je ostvarivala dobit kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike komunističkog režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.„Zadaci SDB prema nekim „zatvorenim“ grupacijama i žarištima ustaške emigracije“ (Kako je SDB ubacivao suradnike u hrvatske emigrantske skupine u Njemačkoj),

Proces nadzora gastarbeitera i iseljenika potrajao je sve do raspada Jugoslavije."SDB-ova operativna akcija „Pismo“ (Kompromitiranje uglednijih političkih emigranata), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb40.pdf , kao i SDB-ove akcije „Jela“, „Biokovo“ i „Delta“, http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb44.pdf

Društvo Hrvatske udruge U SR Njemačkoj djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj, čiji središnji ured ima sjedište u Berlinu.

Hrvatska kulturna zajednica Stuttgart (HKZ Stuttgart) utemeljena je u jesen 1983. te su s njom Hrvati organizirali samostalnu listu za izbore u Međunarodnom vijeću Grada Stuttgarta, pod geslom „Svoje voli, tuđe poštuj”.40 godina borbe za hrvatski identitet Glas Hrvatske (HRT), objavljeno 30. studenoga 2024. U Stuttgartu je 1984. bilo 18 000 Hrvata. Franjo Tuđman posjetio je Zajednicu 1. listopada 1988., kada je boravio u Sttugartu. HKZ održava koncerte (klapa i folklornih društava), kazališne predstave, filmske večeri, izložbe i gastronomske događaje kojima promiče hrvatsku kulturu i kuhinju, osobito na Ljetnom festivalu kulture.

Katoličke misije Katoličke misije pastoralno se brinu o hrvatskim vjernicima organizirajući različite skupove, folklorne festivale, sastanke i seminare, hodočašća, duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd.