Vlado (Vladimir) Singer, (Virovitica, 21. listopada 1908. – Stara Gradiška, listopad 1943.), bio je hrvatski političar, član ustaškoga pokreta.

Životopis Vlado (Vladimir) Singer rodio se u Virovitici 1908. godine u hrvatskoj židovskoj obitelji (poslije se u životu preobratio na katoličku vjeru i smatrao se Hrvatom).Davor Kovačić: Hrvatski institut za povijest: Vlado Singer, Stjepan Rubinić – od visokih policijskih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske do zatočenika koncentracijskih logora , str. 1.:Slavko Goldstein, 2007., str. 112.Kovačić, Davor, Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Nova Gradiška i procjene broja žrtava// Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, Vol. 34-35-36, br.1., str. 229-241., Zagreb, 2004. , str. 240.Grgo Gamulin, Zagonetka gospodina Iksa, Književna Rijeka, časopis za književnost i književne prosudbe, broj 1, godina XV, str. 336. Rijeka, proljeće 2010. Političku aktivnost započeo je tijekom studija u Zagrebu, krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina. Središnja je osoba tajnih nacionalnih skupina, a javno predvodi sveučilištarce u društvu Kvaternik. Uz njega glavni akteri bili su Branimir Jelić, Mladen Lorković, i Eugen Dido Kvaternik smatrajući da su dotadašnje političke formacije preživljene i da treba stvarati novi pokret koji bi bio nositelj revolucionarne borbe.Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 271. U ožujku 1932. godine, točnije 6. ožujka, organizira demonstracije na sveučilištu protiv diktature kralja Aleksandra.Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 272. (Vidi članak Šestosiječanjska diktatura.) U ožujku 1933. godine pokreće i uređuje glasilo mlade hrvatske nacionalističke organizacije Naša gruda, prve nezavisne novine koje izlaze u Hrvatskoj za vrijeme diktature.Tko je tko u NDH. Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., , str. 359. Prvi broj Naše Grude: Omladinskog lista za suvremena pitanja izašao je 1. ožujka 1933. godine a urednici su mu bili Singer i pjesnik Ivo Lendić.Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 273.

Emigracija Nakon samo dva broja odlazi, u ljeto 1933. godine, u emigraciju. Nastanjuje se u Beču. U njegovom stanu neko se vrijeme 1934. godine sklanjao i Eugen Dido Kvaternik. U ožujku 1934. godine uhićen je u Beču od austrijskoga redarstvaEugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 274. na zahtjev jugoslavenskih vlasti, u navodnoj vezi s namjeravanim atentatom Petra Oreba na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića u prosincu 1933. godine. Nakon šest mjeseci je pušten i odlazi u Italiju. Tamo boravi u ustaškim logorima i u internaciji na Liparima. Nakon Marseillskog atentata ponovno je uhićen.

Bio je povjerenik Glavnog ustaškog stana. Prema Eugenu Didi Kvaterniku jedini je od svih ustaša u Italiji kritički gledao na Pavelićev način života, ali mu je bio odan.Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 17. Opisivali su ga kao vrsnog organizatora.

NDH i smrt U travnju 1941. godine vraća se u Zagreb s Pavelićem i drugim ustašama iz emigracije. U svibnju preuzima vođenje Osobnog odjela Glavnog ustaškog stana. Kada je sredinom lipnja osnovana Ustaška nadzorna služba (UNS), preuzima ured II (obavještajna služba). U kolovozu 1941. došao je u posjed pouzdanih vijesti iz Stožera talijanske druge Armate (okupacijska sila u dijelovima pripojenim Italiji i talijanskoj okupacijskoj zoni u NDH) o talijanskom operativnom planu za zaposjedanje čitave Hrvatske u pet etapa,Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., , str. 131. o čemu je obavijestio državno vodstvo: prva etapa: područje iz Rimskih ugovora druga etapa: reokupacija druge zone treća etapa: reokupacija treće zone četvrta etapa: okupacija Hrvatske do Save i peta etapa: zaposjedanje sjeverne Hrvatske do Drave.

Kada su komunisti, 14. rujna 1941. godine, izvršili diverziju na glavnoj zagrebačkoj pošti, na zahtjev Nijemaca kao odgovoran uhićen je i zatočen u logorima u Jasenovcu i Staroj Gradišci, gdje je i pogubljen.Maček i Luburić, Laus, Split, 1999., priredio Ivan Mužić, 2. izd., , str. 89.: Osumnjičen kao komunist i brzinski osuđen, prije zatočenja u sabirnim logorima, bio je nakon uhićenja privremeno zatočen u Zagrebu u zatvoru na Savskoj cesti.Issuu msgr. B. Župančić: Sjećanja na moje župnikovanje u Bosanskoj Gradiški, Suza Dolinska - Broj 34 Godište XX siječanj/prosinca 2016. - Digitalna Arhiva, str. 187-188, ISSN 24596485

Prijateljevao s Branimirom Župančićem, kojemu je svojevremeno s Lipara pisao u Rim za primanje „Katoličkog tjednika“. Uhićenog Singera Župančić je došao obići. "Došao sam posjetiti prijatelja koji je ovdje zatvoren, koji je Židov", rekao je Župančić.

U Jasenovcu je neko vrijeme bio zatočen zajedno s Vladkom Mačekom, u zimi 1941. – 1942., o čemu je ostavio opširno izvješće, odnijeto 1945. godine u emigraciju.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike: povodom Mačekove autobiografije, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (pretisak izd. iz 1960.), , str. 12. Suvremenici i suradnici njegovo uhićenje i likvidaciju dovode u vezu s njegovim židovskim podrijetlom i osobnom netrpeljivošću nekih ustaških dužnosnika a ne s odgovornošću za navedenu komunističku sabotažu. Ubojstvo Vlade Singera nikada nije razjašnjeno, a niti tko je za to izdao nalog.Maček i Luburić, Laus, Split, 1999., priredio Ivan Mužić, 2. izd., , str. 89.:

Literatura

Bilješke Singerovo izvješće objavljeno je u časopisu Republika Hrvatska (Buenos Aires), godište XXIV. za travanj 1974., br. 97., str. 62. – 84. pod naslovom Vlado Singer o dru Vladku Mačeku.Maček i Luburić, Laus, Split, 1999., priredio Ivan Mužić, 2. izd., , str. 136.

Izvori

Vanjske poveznice Grgo Gamulin, Zagonetka Gospodina Iksa , Zagreb, 21. ožujka 1983., u: Grgo Gamulin, Izabrana djela , prir. Tonko Maroević, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 108.

Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.‎ Kategorija:Dužnosnici NDH Kategorija:Židovi u Hrvatskoj