Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.) bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine izabrana za hrvatsku himnu pod naslovom Lijepa naša domovino.enciklopedija.lzmk.hr: Runjanin, Josip, preuzeto 17. studenoga 2013.
Životopis Josip Runjanin rođen je u Vinkovcima, gdje je i kršten, u pravoslavnoj crkvi Silaska Svetog Duha.Moljac.hr: Životopis Josipa Runjanina , preuzeto 17. studenoga 2013. Cincarskoga je podrijetlaDuško Popović, Sto godina filmske čarolije , Hrvatski filmski savez, 4. studenoga 2014., preuzeto 25. prosinca 2016. od prebjega iz Srbije, grčko istočne vjere.Josip Šarčević, Josip Runjanin (Josif) , povijest.net, 7. travnja 2008., pristupljeno 6. listopada 2014. Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.
Časnička služba Godine 1847. služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. godine postao je kadet-časnički zamjenik, a u svibnju zastavnik, te u rujnu iste godine poručnik. U rujnu 1849. godine unaprijeđen je u čin natporučnika, a satnik je postao u travnju 1857. godine. Deset godina nakon toga dobiva čin bojnika, a 1871. godine unaprijeđen je u čin potpukovnika i umirovljen. Poznato je kako je između 1848. i 1866. godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji, te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerju umirovljenog satnika Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. godine u Hrvatski sabor. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u Novome Sadu do smrti.
Umro je 2. veljače 1878. godine, a pokopan je u Novome Sadu na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.
Skladanje hrvatske himne Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njezinu melodiju,Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., , fusnota 22 na str. 159.: ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848. godina.
U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: “...God. 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "Lucia di Lammermoor"...”
Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom.
Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891. godine, kada nijedan od autora više nije bio živ.
Ostali radovi "Ljubimo te Naša Diko (Hrvati svome banu)"ZAMP Baza autora: Ljubimo te naša diko (Hrvati svome banu), preuzeto 17. studenoga 2013.Katica Čorkalo, Pripovjedač Trnski, Republika - mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, br. 3, ožujak 2010., str. 41., fusnota 2:, (u pismohrani archive.org, 30. ožujka 2012., preuzeto 25. prosinca 2016.) – pjesma spjevana u čast Josipa Jelačića.Josip Šarčević, Josip Runjanin (Josif) :, povijest.net, preuzeto 17. studenoga 2013.Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., , str. 167.:
Narodnosna pripadnost Wilhelmine Runjanin kći Josipa Runjanina je za svoje pretke s očeve strane tvrdila, da su se smatrali Hrvatima.Leopold Auburger; Putovima hrvatskoga etnonima Hrvat. Mario Grčević. Ime »Hrvat« u etnogenezi južnih Slavena, str. 150.; Filologija, br. 73, 2019. Pojedini Srpski autori zaključuju da je Josip Runjanin bio Srbin, međutim Mario Grčević zaključuje da ne postoje primarni izvori u kojima bi Runjanin napisao ili nekome rekao da je Srbin. S druge strane više toga upućuje da je sam sebe smatrao Hrvatom.Mario Grčević; Ime »Hrvat« u etnogenezi južnih Slavena, str 39. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, 2019.
Izvori Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 232.
Kategorija:Životopisi, Vinkovci Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 19. stoljeća Kategorija:Povijest Vinkovaca