Rim (tal. i lat. Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij te najveća i najnapučenija općina u zemlji. Grad ima oko 2,6 milijuna stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).
Nadimci grada su: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"), la Città Eterna ("Vječni grad"), Limen Apostolorum ("Apostolski prag"), la città dei sette colli ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavno l'Urbe ("Grad").
Unutar Rima nalazi se Vatikan, koji je suveren teritorij Svete Stolice, ujedno i sjedište Katoličke Crkve.
Povijesno središte Rima i Vatikan nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Grad je i sjedište nekih međunarodnih institucija, kao što su UN-ove institucije: Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede i Svjetski program za hranu. lijevo|mini|Povijesno središte Rima iz zraka lijevo|mini|Anđeoska tvrđava i Anđeoski most lijevo|mini|Fontana di Trevi lijevo|mini|Španjolske stube
Legenda o osnutku grada
lijevo|mini|Poznati kip Kapitolske vučice kako hrani Romula i Rema Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Ree Silvije i boga Marsa.
Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reu Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.
Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.
mini|Forum Romanum Povijest Od osnivanja do Carstva lijevo|mini|Sedam rimskih brežuljaka mini|Hram pobjedonosnog Herkula iz 2. stoljeća pr. Kr. Arheološka istraživanja potvrdila su da su u 8. stoljeću pr. Kr. na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U 6. stoljeću pr. Kr. tim su selima zavladali Etruščani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu. Močvarno područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trg Forum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala.
Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su: Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m), Palatin (Palatium, 47 m), Aventin (Aventinus, 51 m), Celij (Caelius mons, 50 m), Eskvilin (Esquiliae, 65 m), Viminal (Viminalis collis, 60 m) i Kvirinal (Quirinalis, 61 m).
Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), pa Rimske Republike (od 509. pr. Kr., kojom je upravljao Senat) i konačno Rimskog Carstva (od 27. pr. Kr., kojim je upravljao car). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega grčke i etruščanske civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dio Europe i obale Sredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u korist Milana i potom Ravenne i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnica Carigrad.
Pad Carstva i Srednji vijek mini|Crtež Rima iz oko 1490. godine Usponom ranog kršćanstva rimski je biskup osim vjerskog, sve više dobivao i politički značaj, postavši papa. Tako je Rim postao središte Katoličke Crkve. Nakon Alarikove pljačke Rima 410. godine i pada Rimskog Carstva 476. godine, Rim su obilježili bizantska uprava i pljačkanja germanskih barbara. U Srednjem vijeku broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile između velikih površina ruševina i vegetacije. Rim je službeno ostao dio Bizantskog Carstva sve do 752. godine, kada su Langobardi konačno uništili ravenski egzarhat, koji je bio središte bizantske moći u Italiji. Pipin Mali je 756. godine dao papi nadležnost nad Rimom i okolnim područjima, te je na taj način stvorena Papinska država. mini|Caspar van Wittel, Rim 1711. godine, ulje na platnu Rim je bio prijestolnica Papinskih država sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji 1870. godine. Grad je postao glavno mjesto hodočašća u Srednjem vijeku i središte sukoba između pape i Svetog Rimskog Carstva, kojeg je započeo Karlo Veliki, a kojeg je papa Lav III. okrunio u Rimu na Božić 800. godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stoljećima zadržao status papske prijestolnice i "svetog grada", čak i kada je papinsko sjedište kratkotrajno (1309. – 1377.) premješteno u Avignon. Iako grad više nije imao političke moći, što je potvrđeno i pustošenjem Rima vojske Karla V. 1527. godine, cvjetao je kao središte kulturne i umjetničke aktivnosti u vrijeme renesanse i baroka, pod pokroviteljstvom papinske uprave.
Razdoblje od 17. do 19. stoljeća Iako je broj stanovnika naglo narastao u 17. stoljeću i prešao 100.000, grad je zaostajao za ostalim važnim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesa katoličke obnove s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalistička previranja u 19. stoljeću te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja francuske zaštite 1870. godine, pripojila Kraljevina Italija 1871. godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.
20. stoljeće mini|Mussolinijev marš na Rim 1922. god. Nakon pobjede u Prvom svjetskom ratu, u Italiji je počela rasti fašistička ideologija pod vodstvom Benita Mussolinija, koji je umarširao u grad 1922. godine, proglašavajući novo talijansko carstvo te kasnije ulazeći u savez s nacističkom Njemačkom. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do više od milijuna, ali je taj trend prekinuo Drugi svjetski rat. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razarali Saveznici i nacistički okupatori. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz 1946. godine ukinuta je monarhija i proglašena republika.
Nakon rata Rim je značajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad 1950-ih i ranih 1960-ih, u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki život" (la Dolce Vita), a trend rasta stanovništva nastavio se do sredine 1980-ih godina, kada je na području općine živjelo više od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovništva u susjedne općine, gdje je stanovanje jeftinije.
21. stoljeće Broj stanovnika nastavio se smanjivati, pa je na popisu stanovništva 2011. popisano 2.612.068 stanovnika, što i dalje čin Rim najmnogoljudnijom općinom u Italiji.
Zemljopisne odrednice mini|Satelitska fotografija Rima Položaj Rim se nalazi u središnjoj Italiji u regiji Lacij, na ušću rijeka Aniene i Tiber. Iako se grad nalazi 24 km od Tirenskog mora, područje grada se proteže praktički do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najniža visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najviša 120 metara (Monte Mario). Rimska općina pokriva područje od 1.285,30 km2, što uključuje mnoge zelene površine.
Klima mini|Klimatski dijagram Rima
Na rimsku klimu najviše utječe položaj grada u mediteranskom području. Prosječna godišnja temperatura je 15,5 °C, a prosječni godišnji broj padalina je 880 mm. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s prosječnom temperaturom od 24,5 do 24,7 °C. Ovo su također i najsuši mjeseci u godini s prosječnim brojem padalina od 14 do 22 mm.
Razdoblje s najvećim brojem padalina se proteže od listopada do prosinca s prosjekom od 106 do 128 mm. Najhladniji mjesec u godini je siječanj s prosječnih 6,9 °C.
U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature često visoke, napuštali grad i odlazili u ljetovališta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najviše radi rastućih turističkih potreba.
Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro.Prosječne temp. (u °C)Weatherbase.com881112172023232117129Prosječne padaline (u mm)87665312611119
Politika Gradski status mini|Kvirinalska palača, sjedište predsjednika Italije
U Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedište predsjednika Talijanske Republike, koje je smješteno u Kvirinalskoj palači. U gradu se nalazi i talijanski Parlament, te talijanska Vlada s premijerom i svim ministarstvima.
U političkim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samoupraveRoma Capitale, Ministarstvo za prijevoz i infrastrukturu te da li grad ili čak pokrajinu Rim treba pretvoriti u okrug glavnog grada,Prijedlog ustavnog zakona koji bi bio odvojen od regije Lacij, po uzoru na neke druge glavne gradove u Europi.
Upravna podjela Radi administrativnih razloga i radi povećanja decentralizacije, prostor rimske općine je službeno podijeljen u 19 gradskih općina (municipi), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podopćine nalaze se dijelovi raznih gradskih četvrti.
Prije je grad bio podijeljen u 20 podopćina, ali je podopćina Fiumicino izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna općina.
Regije mini|400px|Karta središta grada s regijama
Regije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izraza regio tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele središta grada. Ova podjela potječe još iz starog Rima, a rastom grada povećao se i njihov broj. Svi rioni (osim riona Prati i Borgo) nalaze se unutar Aurelijevih zidina.
Rimski rioni su:
R.I – Monti R.II – Trevi R.III – Colonna R.IV – Campo Marzio R.V – Ponte R.VI – Parione R.VII – Regola R.VIII – Sant'Eustachio R.IX – Pigna R.X – Campitelli R.XI – Sant'Angelo R.XII – Ripa R.XIII – Trastevere R.XIV – Borgo R.XV – Esquilino R.XVI – Ludovisi R.XVII – Sallustiano R.XVIII – Castro Pretorio R.XIX – Celio R.XX – Testaccio R.XXI – San Saba R.XXII – Prati
Četvrti Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada počeo se koristiti izraz četvrt (quartiere). Danas Rim ima 35 četvrti, koje se iz praktičnih razloga označavaju slovom Q.
Q.IFlaminioQ.IIParioliQ.IIIPinciano(bivšeg naziva Vittorio Emanuele III)Q.IVSalarioQ.VNomentanoQ.VITiburtinoQ.VIIPrenestino-LabicanoQ.VIIITuscolanoQ.IXAppio LatinoQ.XOstienseQ.XIPortuenseQ.XIIGianicolenseQ.XIIIAurelioQ.XIVTrionfaleQ.XVDella Vittoria(bivšeg naziva Milvio)Q.XVIMonte Sacro(bivšeg naziva Città Giardino Aniene)Q.XVIITrieste(bivšeg naziva Savoia)Q.XVIIITor di QuintoQ.XIXPrenestino-CentocelleQ.XXArdeatinoQ.XXIPietralataQ.XXIICollatinoQ.XXIIIAlessandrinoQ.XXIVDon BoscoQ.XXVAppio ClaudioQ.XXVIAppio PignatelliQ.XXVIIPrimavalleQ.XXVIIIMonte Sacro AltoQ.XXIXPonte MammoloQ.XXXSan BasilioQ.XXXIGiuliano DalmataQ.XXXIIEuropaQ.XXXIIILido di Ostia PonenteQ.XXXIVLido di Ostia LevanteQ.XXXVLido di Castel Fusano
Zadnje tri četvrti Q.XXXIII, Q.XXXIV i Q.XXXV, su primorske četvrti (quartieri marini).
Ostali suvereni entiteti mini|Trg sv. Petra u Vatikanu
Rim je jedinstven grad u svijetu po tome što sadrži i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta je Sveta stolica, koja je politički i religijski entitet koji upravlja područjem Vatikanskog Grada (de facto enklava od 1870. godine, a službeno je tako priznat od 1929. godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim palačama i crkvama, većinom u središtu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i u Italiji i pri Svetoj Stolici.