Mrtvi teret oporezivanja predstavlja smanjenje ukupnog viška (proizvođačevog i potrošačevog) na tržištu nakon uvođenja poreza. Dakle, i proizvođači i potrošači se moraju odreći jednog dijela svog viška da bi država mogla uzeti za svoje potrebe. Problem je u tome što proizvođači i potrošači uvođenjem poreza gube više nego što država dobiva. Cijeli proces kako dolazi do mrtvog tereta oporezivanja je najlakše prikazati kroz tri grafa :
Legenda : Supply - ponudaDemand - potražnjaP - cijenaQ - količinaProduces Surplus - proizvođačev višakConsumer Surplus - potrošačev višakTax Revenue - prihod od poreza
+ Graf 1. : Situacija prije uvođenja porezaDatoteka:TaxEquilibrium.svg Neki proizvod se nudi na tržištu koji određuje njegovu cijenu i količinu kroz mehanizam ponude i potražnje. Proizvođač i potrošač ostvaruje višak (žuto i zeleno obojene površine).
+ Graf 2. : Situacija nakon uvođenja porezaDatoteka:TaxWithTax.svg Uvođenjem poreza dobivamo novu krivulju ponude koje predstavlja ponudu uvećan za iznos poreza. Povećava se cijena (P) i smanjuje potrošnja (Q). Smeđe obojena površina postaje prihod države, dok se potrošačev i proizvođačev višak smanjio.
+ Graf 3. : Prikaz mrtvog tereta oporezivanjaDatoteka:TaxNetSocietalLoss.svg Iako je država uzela dio potrošačevog i proizvođačevog viška, postoji i dio koji je zapravo nije ničiji i predstavlja mrtvi teret oporezivanja. Taj iznos je prikazan kao narančasto obojena površina. Potrošački i proizvođački višak se više smanjio nego što je poraslo blagostanje države radi uvođenja poreza.
Formula za izračunavanje
= mrtvi teret oporezivanja
E = elastičnost potražnje
P = početna cijena
Q = početna količina
u = porezna stopa
de:Wohlfahrtsverlust
Kategorija:Javne financije