Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Povijest
Antičko doba Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (le Rocher les Doms), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pr. Kr. iz marseljske kolonije (Massilia), na području jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji (Gallia Narbonensis).
Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Molière.
Srednji vijek Grad je bio teško oštećen u 5. stoljeću, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima, te na kraju 612. godine, Francima pod vodstvom Teodorika I., merovinškog vladara Austrazije. 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima, te su ga 737. razorili Franci pod vodstvom Karla Martela, zbog udruživanja s Arapima.
Nakon podjele carstva Karla Velikog, Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i Forcalquiera, pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika s konzularnom vladom od 1135. do 1146.
Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena 1226. u albižanskom pohodu, nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.
7. svibnja 1251. godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa (Alphonse de Poitiers) i Karlu Anžuvincu (Charles d’Anjou), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom. Tako je grad potpao pod francusku krunu.
Razdoblje papā
mini|desno|Palais des papes mini|desno|Trg ispred Palače papā mini|desno|Plan palače 1914. godine mini|desno|Avignon, natpis
Avignon je poznat kao staro sjedište poglavara Rimokatoličke Crkve.
1309. godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin, koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemićke dinastije Anžuvinci (Anjou). 9. ožujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska, kraljica Napulja i grofica Provanse, prodala Klementu Šestom za 80 000 forinti.
Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine, kada je u Revoluciji, vraćen u sastav Francuske.
Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje antipapā. Grad je, umjesto Rima, bio papinsko središte do 13. siječnja 1377.
Pape koji su vladali iz Avignona:
1309. – 1316. Klement V. 1316. – 1334. Ivan XXII. 1334. – 1342. Benedikt XII. 1342. – 1352. Klement VI. 1352. – 1362. Inocent VI. 1362. – 1370. blaženi Urban V. 1370. – 1378. Grgur XI. 1378. – 1394. protupapa Klement VII. 1394. – 1423. protupapa Benedikt XIII.
Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi s biblijskim progonstvom Izraelaca. Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola (1379. – 1411.). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od 1542. godine, vicelegata. 1691. godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.
U razdoblju od 1335. do 1364. je građena papinska palača "Palais des Papes" koja je služila i u svrhu obrane papā, jer gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, s vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.
Poslije odlaska papā
Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-lès-Avignonu. Francuski su kraljevi silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. 1476. godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen kardinalom. 1536. godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V. 1583. godine, Henrik III. Valois je pokušao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.
1663. godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i 1688. godine.
Kralj Luj XV., je nezadovoljan postupcima Klementa XIII., okupirao Papinske Države od 1768. do 1774., s odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814. godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na Bečkom kongresu 1815. godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal Guillaume Marie Anne Brune, koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora.
Zemljopis mini|200px|desno|Rona i Avignon Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhône, te nedaleko od Durance. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše maestralu.
Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nîmesa (jugozapadno), Arlesa (južno), i Salon de Provence (jugoistočno).
Stanovništvo Razvoj stanovništva1962.1968.1975.1982.1990.1999.72 71786 09690 78689 13286 93985 929Razvoj od 1962. godine
Uprava Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse, okruga Avignon i četiri kantona :
kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika) kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika) kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika) kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)
Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (communauté d’agglomération) Grand Avignon.
Popis gradonačelnikaRazdobljeOsobaStranka1995. – 2008.Marie-Josée RoigUMP 1989. – 1995.Guy RavierPS 1983. – 1989.Jean-Pierre RouxRPR1958. – 1983.Henri DuffautPS 1953. – 1958.Édouard DaladierRadikalna soc. partija1950. – 1953.Noël Hermittebez stranke1948. – 1950.Henri MazoRPF1947. – 1948.Paul RouvierSFIO1945. – 1947.Georges PonsPCF1944. – 1945.Louis GrosSFIO1942. – 1944.Edmond Pailheret1940. – 1942.Jean Gauget1929. – 1940.Louis GrosSFIO1928. – 1928.Marius Jacquet1925. – 1928.Louis Nouveau1925.Louis GrosSFIO1919. – 1925.Ferdinand Bec1910. – 1919.Louis Valayer1904. – 1910.Henri Guigou1903. – 1904.Alexandre Dibon1888. – 1903.Gaston Pourquery de Boisserin1884. – 1888.Paul Poncet1881. – 1884.Charles Deville1881.Eugène Millo1878. – 1881.Paul Poncet1874. – 1878.Roger du Demaine1871. – 1874.Paul Poncet1870. – 1871.Paul Bourges1865. – 1870.Paul Poncet1853. – 1865.Paul Pamard1852. – 1853.Eugène Poncet1850. – 1852.Martial BosseRazdobljeOsobaStranka1848. – 1850.Gabriel Vinay1848.Frédéric Granier1848.Alphonse Gent1847. – 1848.Hyancinthe Chauffard1843. – 1847.Eugène Poncet1841. – 1843.Albert d’Olivier de Pezet1837. – 1841.Dominique Geoffroy1834. – 1837.Hippolyte Roque de Saint-Prégnan1832. – 1833.Balthazar Delorme1830. – 1832.François Jullian1826. – 1830.Louis Pertuis de Montfaucon1820. – 1826.Charles Soullier1819. – 1820.Louis Duplessis de Pouzilhac1815. – 1819.Charles de Camis-Lezan1815.Hippolyte Roque de Saint-Prégnan1811. – 1815.Guillaume Puy1806. – 1811.Agricol Joseph Xavier Bertrand1800. – 1806.Guillaume Puy1799. – 1800.Cadet Garrigan1798. – 1799.Cadet Garrigan1797. – 1798.Père Minvielle1796. – 1797.Faulcon1796.Père Minvielle1795. – 1796.Alexis Bruny1795.Guillaume Puy1793. – 1795.Jean-François Rochetin1793.Jean-André Cartoux1792. – 1793.Jean-Étienne Duprat1791. – 1792.Levieux-Laverne1790. – 1791.Antoine Agricol Richard1790.Jean-Baptiste d’Armand
Sveučilište
Avinjonsko sveučilište je osnovano 1303. godine, bulom pape Bonifacija VIII., te sudjelovanjem Karla II., napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme Revolucije, 15. rujna 1793. Današnji nasljednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.
Spomenici, muzeji i turistička mjesta
mini|središte|400px|Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je Mont Ventoux)
Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske baštine (Popis mjesta svjetske baštine u Europi) od 1995. godine. On uključuje Papinsku palaču iz 14. stoljeća i most Saint-Bénezet (avinjonski most) iz 7. stoljeća. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti (Ville d’Art et d’Histoire). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća.
Muzeji u Avignonu :
Collection Lambert Maison Jean Vilar Musée Angladon Musée Calvet Musée de l’Œuvre Musée du Mont-de-piété Musée du Petit Palais Musée lapidaire Musée Louis-Vouland Musée Requien Palais du Roure
U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia.
Festivali Avignon je poznat po svom kazališnom festivalu, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:
Siječanj Cheval Passion Veljača Salon antikvara Les Hivernales d’Avignon, festival modernog plesa Les Oléades, maslinarska manifestacija Ožujak Salon Auto-moto rétro Travanj Proljetni sajam Svibanj "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli). Vrtna manifestacija u suradnji s Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: ). Lipanj Lončarski sajam Avignon/New York & Avignon Film Festivals, euroamerički festival nezavisnih filmova Festival du Cor Ljetna izložba u palači papâ Fête du Rhône Glazbeni festival Triathlon du Pont d’Avignon Srpanj Festival d’AvignonSvake godine od 1947. Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku Obrtnički sajam za vrijeme festivala Avignon-Jazz Festival Kolovoz Fête des Foins et des associations Rujan Sajam rabljene robe Ban des vendanges Journées du patrimoine, (Dani baštine) nacionalna manifestacija Listopad Festival stare glazbe Animal notre ami, životinjski salon Model Show, salon maketa Studeni Festival des jeux de l’esprit Fête des Côtes du Rhône Les Automnales de l’orgue Prosinac Božićni sajam
Zbratimljeni gradovi
20px Colchester (Ujedinjeno Kraljevstvo) 20px Diourbel, (Senegal) 20px Guanajuato, (Meksiko) 20px New Haven (Connecticut), (SAD) 20px Siena, (Italija) 20px Tarragona, (Španjolska) 20px Tortosa, (Španjolska) 20px Wetzlar, (Njemačka)
Slavni stanovnici Joseph Agricol Viala Armand de Pontmartin (grof), književnik Jacques Pierre Agricol Mainvielle Jean Alesi Théodore Aubanel Daniel Auteuil, rođen u Alžiru, ali je proveo djetinjstvo Avignon Constant Bails Yves Berger Henri Bosco Pierre Boulle Jean Brunet Cédric Carrasso Emma Daumas Alexandre de Rhodes Jean Étienne Benoît Duprat Marie-Justine-Benoîte Duronceray Paul Giera René Girard Édouard-Auguste Imer Gil Jouanard Bernard Kouchner Mireille Mathieu Olivier Messiaen André Michel Mazarine Pingeot-Mitterrand Esprit Requien Antoine Roussin Jean-Marc Rouvière Philippe Toussaint Joseph Bordone Joseph Vernet Jean Vilar, osnivač Avinjonskog festivala
Vanjske poveznice
Službena stranica grada Službena stranica turističkog ureda Avignon i Provansa Avignon/New York & Avignon filmski festivali les Hivernales d’Avignon Fotografije Avignona Avignon kazališni festival Avignon/New York & Avignon film festivals website Sveučilište u Avignonu 91 fotografija Avignona Spomen žrtvama u Avignonu Palača papā