mini|Vlado Černozemski Vlado Černozemski (bug. Владо Черноземски), pravim imenom Veličko Dimitrov Kerin (bug. Величко Димитров Керин) (selo Kamenica,Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua? , "Radi se zapravo o Veličko Georgiev Kerinu, sinu Dimitrija Veličko Kerina i Rize Hristokove Abadijeve, rođenom 18. listopada 1897. u Kamenici, u Bugarskoj." Bugarska, 19. listopada 1897. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je bugarskiМакедонска Енциклопедија, Македонска Академија на Науките и Уметностите, Лексикографски Центар, Скопjе, 2009, главен и одговорен редактор академик Блаже Ристовски, Том 2 М-Ш, стр. 1621: "Вистинското име му е Величко Димитров Керин, Бугарин..."Request of the Yugoslav government under article 11, paragraph 2, of the Covenant: Communication from the Hungarian government, Hungary - Yugoslavia, League of Nations, Tibor Eckhardt, Publisher League of Nations, 1934, p. 8. revolucionar i član VMRO.
Životopis Po bugarskim i makedonskim izvorima Černozemski je rođen u selu Kamenica, danas dio grada Velingrad, u Bugarskoj.Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua? , "Radi se zapravo o Veličko Georgiev Kerinu, sinu Dimitrija Veličko Kerina i Rize Hristokove Abadijeve, rođenom 18.listopada 1897. u Kamenici, u Bugarskoj." VMRO-u se pridružio 1922. godine. Nakon što je ubio jednog istaknutog bugarskog komunista 1924. godine, 1928. godine osuđen je na smrt, no pomilovan je od strane cara Borisa III., 1932. godine. Također je ubio člana VMRO-a 1930. godine.
Černozemski je revolucionarnu karijeru nastavio i izvan domovine. On je 9. listopada 1934. godine u Marseilleu, Francuska, ubio jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića prilikom čega je smrtno ranjen i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou. Nakon atentata, Černozemski, pogođen s više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnjevne mase, prebačen je u ured marseilleske službe sigurnosti, gdje je ostavljen i bez medicinske pomoći umro, ne izgovorivši ni jednu riječ. Kod atentatora je pronađena čehoslovačka putovnica na ime Petrus Keleman, dva pištolja, mauzer kalibra 7,62 mm i valter, dvije bombe, busola i 1.700 franaka. Putovnicu je 20. svibnja 1934. godine izdao čehoslovački konzulat u Zagrebu.Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua? , preuzeto 12. studenoga 2013.
Nekoliko desetljeća kasnije utvrđeno je da je francuski ministar vanjskih poslova Barthou bio žrtva zalutaloga metka što ga je ispalio jedan francuski policajac, ciljajući Černozemskoga.Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua? , preuzeto 12. studenoga 2013. Nakon marseilleskog atentata, mnogi Bugari, Albanci i Hrvati su smatrali Černozemskog za heroja koji je ustao protiv tiranije. Tajno je pokopan na nepoznatom mjestu.
mini|desno|250px|Černozemski u ustaškoj odori. Slika iz 1934. g., privatna zbirka. Autor slike: nepoznat.
Izvori
Vanjske poveznice Marseilleski atentat. Vlado Černozemski. Život, posvećen Makedoniji" - Mitre Stamenov Dokumentarni film: Atentat na kralja Aleksandra 1934. Dokumentarni film: Atentat i pokop kralja Aleksandra 1934.
Kategorija:Bugarski revolucionari Kategorija:Atentatori