Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske,Predsjednici Matice hrvatske, Matica hrvatska, pristupljeno 22. svibnja 2018. redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.
Životopis Mladost i školovanje Kanonik zagrebački Stjepan Ilijašević bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole učio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanoničku kuriju i slao u školu. Stupio je u sjemenište tj. u gimnaziju koju je završio 1842. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 912., Biskup Haulik šalje ga kao nadarenog učenika u bečki Pazmaneum i Prag. Za svećenika je zaređen 1849. godine.
Znanstveno i pedagoško djelovanje Nakon što je završio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beču i Pragu, vratio se u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske. Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemačkog, uvede materinski jezik. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji od 1850. do 1855. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., Kasnije je Mesić imenovan profesorom povijesti i posljednjim ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao da hrvatski bude i nastavni jezik. U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih školskih priručnika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu. Napravio je kritičko izdanje Poljičkog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljevića, sredio Krčelićevu korespondenciju i spise Stanka Vraza.
Nakon sloma apsolutizma i vraćanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Svečilišta. Uz glavnoga pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesić mnogo je pridonio osnivanju sveučilišta na kojemu je "izabran jednoglasno od svih profesora triju fakulteta (Bogoslovnog, Mudroslovnog te Pravoslovnog i državoslovnog) prvim rektorom magnifikom za naučnu godinu 1874/75.".Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb : Tisak Kr. zemaljske tiskare, 1900. Str. 68. Te je godine na Mudroslovnom fakultetu u zimskom semestru predavao Poviest Hrvata za vladanja narodne dinastije s obzirom na istodobnu poviest austrijsku i ugarsku, dok je u ljetnome semestru držao predavanja iz Poviesti Hrvata za vladanja kraljeva Arpadovaca s obzirom na austrijsku i ugarsku poviest. Akademske godine 1875./1876. i u mandatu rektora Stjepana Speveca izabran je za prorektora.Akademičke oblasti, osoblje i red predavanja na K. sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu : u zimskom poluljeću 1875/76. Zagreb : Tiskara Dragutina Albrechta. Oba rektora, i Mesić i Spevec, birani su prema "provedbenoj naredbi od 5. rujna 1874. po svim profesorima triju fakulteta, pošto izbor rektora nije bio još posebnim zakonom uređen".Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb : Tisak Kr. zemaljske tiskare, 1900. Str. 11. Godinu kasnije, 26. kolovoza 1875., donesen je zakon o izboru rektora (temeljen na osnovi koju je izradio akademički senat), prema kojemu se rektor birao svake godine, svaki puta s nekog drugog fakulteta, i to u drugoj polovici pretposljednjeg mjeseca tekuće akademske godine. Kandidat za rektora mogao je biti samo redoviti profesor, a u izboru su sudjelovali predstavnici svih profesorskih zborova (po svakom fakultetu četiri delegata od kojih su dvojica morala biti u statusu redovitih profesora). Izabranoga rektora, koji bi na dužnost stupao osam dana prije početka nove akademske godine, na kraju je morao potvrditi i ban.
Uz pedagoški rad Matija Mesić i dalje se bavio znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, usustavljujući tako golemu građu. Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesićevom zaslugom sačuvalo mnoštvo dokumenata iz starije hrvatske povijesti. Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra Berislavića, O plemenu Berislavića, U slavu tisućgodišnjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i druge. No, njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866. godine, dotad najopsežniji i najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi. Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio na Sveučilištu kao profesor hrvatske povijesti.
Preminuo je u Zagrebu 8. prosinca 1878.Tražilica pokojnika : Matija Mesić, Gradska groblja Zagreb, pristupljeno 22. svibnja 2018. u dobi od 52 godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.
Djela Život Nikole Zrinjskoga, sigetskoga junaka (1866.) (elektronička inačica) Hrvati na izmaku srednjega vijeka (1996.)Matija Mesić, Hrvati na izmaku srednjega vijeka : izabrane rasprave (priredio Damir Karbić), Hrvatski institut za povijest, Odjel za povijest Slavonije, Srijema i Baranje [etc.], Slavonski Brod, 1996. (431 str.), ISBN 9539701503
Spomen minijatura|desno|250px|Spomen ploča Matiji Mesiću na zgradi Strojarskog fakulteta u Slavonskome Brodu. Gimnazija u Slavonskome Brodu nosi njegovo imeGimnazija Matija Mesić, pristupljeno 10. studenoga 2019. Na zgradi Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu postavljena mu je spomen-ploča
Bibliografija Mato Artuković (uredio), Matija Mesić, prvi rektor sveučilišta u Zagrebu : zbornik radova sa znanstvenog skupa o Matiji Mesiću u povodu 170. obljetnice njegova rođenja 1826.-1996, Hrvatski institut za povijest, Odjel za povijest Slavonije, Srijema i Baranje : Sveučilište u Zagrebu, Slavonski Brod : Zagreb, 1997. (336 str.), ISBN 9536002094Marija Karbić, Matija Mesić. Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu..., Croatica Christiana periodica 42/1998. Matija Mesić, podpredsjednik (od god. 1858. - 1872.) i predsjednik »Matice ilirske« od god. 1872 do god. 1874. u: Tade Smičiklas i Franjo Marković, Matica hrvatska : od godine 1842. do godine 1892. : spomen-knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa, Matica hrvatska, Zagreb, 1892. Tomislav Raukar, Matija Mesić, prvi profesor hrvatske povijesti i prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu u: Stjepan Damjanović (uredio), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : monografija, Filozofski fakultet, Zagreb, 1998., ISBN 953175098X
Izvori
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pismo Matije Mesića Václavu Vladivoju Tomeku, 18. ožujka 1858., eukor.isp.hr
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu