Šenžen (kineski: 深圳市, , pinyin: Shēnzhèn; kantonski: Sāmjan; doslovno: „Duboki odvodi”) je grad na samom jugu kineske pokrajine Guangdong u južnom dijelu Narodne Republike Kine. Graniči sa specijalnom administrativnom oblasti Hong Kong na jugu, Huizhouom na sjeveroistoku i Dongguanom na sjeverozapadu, s kojima čini megalopolis u gospodarskom području delte Biserne rijeke (zajedno s gradovima: Guangzhou, Foshan, Zhaoqing, Jiangmen, Zhongshan, Zhuhai i Makao s druge strane zaljeva). mini|lijevo|250px|Razglednica Šenžena: East Pacific Center, KK100, trg Shun Hing, Šenženska burza, Coastal City, Šenženski zaljev noću. Zemljopisne odlike mini|lijevo|Pogled iz zraka na Šenženski zaljev. Šenžen je smješten u južnom, središnjem dijelu poluotoka Kawloon, u provinciji Guangdong, 160 km od glavnog grada centra provincije Guangzhou, u delti Biserne rijeke. Zaljev Tai Ya je na istoku dok mu je ušće rijeke Zhjijang granica prema zapadu. Jug ga povezuje s Hong Kongom od koga ga dijeli rijeka Šenžen. 200 km jugoistočno je grad Zhuhai, koji je poznato lokalno turističko središte, a 30 km južnije je središte Hong Konga, (Xianggang). mini|lijevo|Pogled na Šenženski zaljev iz grada. Smješten je u podnožju primorskog gorja sa sjeverne strane, dok je na jugu, uz obalu, opasan morem te pješčanom obalom dužine 230 km. Lokalno je tlo bogato mineralima i mnoštvom voda. Tu su rijeke Buji, Dasha, Guanlan, Pingdi, Zhujiang i Šenžen, a samo neka od jezera u blizini su: Xili, Xiangmi i Yi. Prirodno, mnoštvo je izvora i vodopada. Tu je i izvor termalnog lječilišta jezera Shinyan, (Yulu), s temperaturom vode od 67,3 °C, u provincijskom gradu Shinyanu.
Grad ima dvije luke. Gradska luka na zapadu leži istočno u delti, 37 km od Hong Konga, te 110 km od Guangdzoua i po prirodi ima dubok gaz, mnoštvo brana koje olakšavaju siguran pristup dok je Biserna rijeka povezuje s mnogobrojnim gradovima unutar ušća. Istočna gradska luka je sjeverno od zaljeva Dapeng. Ona je otvorena prema pučini, mirnih je voda i smatra se za jednu od najboljih u Južnoj Kini.
Klima
Klima je suptropska, morska s mnoštvom sunčanog vremena, (2120 sati sunčanog vremena tijekom godine), i kiše (1950 mm). Ljeta i jeseni su tople, proljeće je ugodno dok je zima blaga. Prosječna godišnja temperatura iznosi 22,4 °C. Temperaturne varijacije su male. Temperaturni maksimum je 36,6 °C, a temperaturni minimum 1,4 °C. Sezona kiša traje od svibnja do rujna s tajfunima tijekom ljeta i rane jeseni. Lanac planina podno kojeg grad leži, (brda Wutong, Yangtai i Nanshan), prirodna je zaštita od nepogoda, te je grad rijetko izravno pogođen.
mjesec S V O T S L S K R L S P
Max °C 19 19 22 26 29 31 32 32 31 29 25 21 Min °C 11 12 15 19 23 25 25 25 24 21 16 12
Padaline (mm) 27 55 67 147 248 308 317 338 267 47 38 23
Povijest mini|desno|Ostaci starog grada Nantoua. Povijest ovog područja seže u neolitik i pronađeno je mnoštvo arheoloških nalaza starih do 6000 godina. Tijekom povijesti, područje je bilo poznato kao općina Bao'an. Prvotno, područje je bilo naseljeno lokalnim plemenom Baiye.
Povijest kraja se može podijeliti u četiri razdoblja. Prvo razdoblje je razdoblje naselja Nantou (南头) koji je bio grad nasuprot zaljeva Qianhai još od 331. god., tada poznat kao Dongguan (东官). Život i lokalno gospodarstvo su do tada bili vezani uz ribarstvo i poljoprivredu. Grad je utvrđen 736. god., za vrijeme dinastije T'ang i postao je poznat kao Tunmen (屯门). Današnje zidine su iz 1394. god. (dinastija Ming), kada je Nantou postao važno kinesko mornaričko središte. God. 1521. ispred njegove obale se odigrala pomorska bitka, poznata kao „Bitka kod Tunmena”, u kojoj je mornarica dinastije Ming porazila portugalsku flotu.Zhidong Hao, Macau History and Society, HKU Press, 2010., str. 12. Po procjeni povjesničara ovo razdoblje završava 1573. god. mini|Otvaranje pruge Canton-Kowloon (Guangzhou-Shenzen) 1911. god. Drugo razdoblje traje do godine 1841. god. kada se administrativno uspostavlja lokalna regija Xinan sa središtem u Šenženu. Njeno je područje sezalo do Hong Konga, a gospodarski se oslanjalo na sol, čaj i začine. God. 1842. Hong Kong je okupirala Velika Britanija, a čitav poluotok Kowloon godine 1898. god. Od 1941. do predaje 1945., Šenžen, zajedno s većim dijelom južne Kine, okupirali su Japanci, koji su ga koristili kao bazu za okupaciju Hong Konga.日军进攻香港的深圳前夜(组图) (Japanski napad na Shenzhen u Hong Kongu), Shenzhen Večernje vijesti 29. rujna Pristupljeno 5. rujna 2019.
Treće se povijesno razdoblje proteže od 1945. do 1979. godine kada je okrug Bao'an (宝安县), kojemu je Shenzen bio glavni grad, promoviran u prefekturu. Od tada se prefektura zove po glavnom gradu, Shenzenu. mini|lijevo|Poslovna četvrt Futian CBD u proljeće 1998. Četvrto razdoblje počinje 1979. godine kada kao najobičnije ribarsko naselje s 30.000 stanovnika postaje prva specijalna ekonomska zona, eksperimentalni poligon za primjenu kapitalističkog principa poslovanja u Kini. Odluku je za taj korak donio karizmatični političar Deng Xiaoping u svibnju 1980. Izbor grada je bio logičan pošto je Šenžen s Hong Kongom, tada neprikosnovenim ekonomskim centrom dijelio mnoge stvari kao što su etničko podrijetlo, kultura i jezik. Šenžen je jedini grad u provinciji u kojem se govori mandarinski jezik, za razliku od ostatka provincije Guangdong i Hong Konga gdje se govori kantoneški jezik. To je bilo dovoljno da se privuče financijski kapital iz svijeta u Kinu kojoj je prednost bila, i danas još uvijek je, jeftina radna snaga. mini|Futian CBD u ljeto 2018. iz parka Lianhuashan Politička se je ideja pokazala više nego uspješnom. Već 1988., tada već velik grad, postaje samostalna administrativna jedinica. Nekada anonimno selo praktički preko noći postaje jedan od najvećih gradova u porječju Biserne rijeke, a od ranih osamdesetih godina jedan je od gradova koji rastu najbrže na svijetu. Mnogoljudnoj Kini koja dan danas ima socijalističko političko uredjenje Shenzen je dao smjernice za uvođenje kapitalizma i zapadnjačkom principu poslovanja.
Veliki grad je zapravo aglomeracija sastavljen od relativno manjih gradova koji logistički posjeduju sve potrebno za život. Lokalno stanovništvo je polarizirano između dva ekstrema po obrazovanju (visokoobrazovani u gradu i niskoobrazovani u susjednim gradovima) što stvara velik ekonomski jaz.
Stanovništvo mini|300px|Grafikon porasta broja stanovnika u Shenzenu. Legenda: populacija s rezidencijalnom dozvolom (hukou) populacija bez rezidencijalne dozvole. Površina gradske prefekture je 2,050 km2, gdje se broj stanovnika procjenjenuje na 12,5 milijuna (2017.). Grad je srce urbane zone koja ima oko 12,9 milijuna stanovnika. No, uključujući prigradska naselja broj stanovnika približava se broju od 23,3 milijuna. U gradu je registrirano oko 4 milijuna automobila.
Migracija u ovo područje nije novina. Ljudi su dolazili još od 12. stoljeća. Useljenje u grad je danas striktno ograničila vlast. 70% stanovnika Shenzena u biti niti nema pravo stalnog boravka. Vlasti smatraju kako bi potpuno otvaranje gradskih granica privuklo dodatne milijune ljudi što bi grad napravilo manje konkurentnim, te izazvalo dodatne socijalne probleme, ali se od 2016. god. grad polako otvara.Hu Ming, Shenzhen će povećati udio registrirane populacije, očekuje se da će ove godine dodati 380.000 , Shenzhen Vijesti, 3. veljače 2016. Pristupljeno 5. srpnja 2019. Jedna je od posljedica takve politike je da je u blizini Shenzena izraslo mnoštvo relativno većih gradova popunjenih migrantima sa svih strana, koji tu čekaju priliku ulaska.
Statistički, prosječna je dob stanovnika manja od 30 godina. Jedna petina stanovništva je između 20 i 24 godine starosti a čak je 97% mlađe od 60 godina. Žene su u većini, preferirane od vlasti u odnosu na muško stanovništvo što je vezano s potrebama u lokalnoj administraciji i proizvodnji gdje su se žene pokazale kao prilagodljivije. Unatoč činjenici da su grad i njegova okolica puni doseljenika željnih posla, gotovo 200.000 radnih mjesta je nepopunjeno.
Kretanje broja rezidencijalnog stanovništva 1990. 2000. 2009. 2010. 2016. (proc.) 350.727China: largest cities and towns and statistics of their population, www.world-gazetteer.com, 17. prosinca 2012. Pristupljeno 2. srpnja 2019. 719.081 1.284.796 2.500.000.Izvješće Državnog zavoda za statistiku Narodne Republike Kine o glavnim podacima popisa stanovništva 2010., Nacionalni zavod za statistiku Kine, 20. srpnja 2011. Pristupljeno 2. srpnja 2019. 3.670.000
Uprava
Grad je podijeljen na tri dijela:
Specijalna ekonomska zona (SEZ), financijsko i poslovno središte površine 327,5 km, koje se proteže u smjeru istok-zapad, između naselja Beizajiao i Anli i to je područje koje posjećuje poslovni svijet. Od sveukupno šest administrativnih jedinica u okviru grada, SEZ tvore: Futian (78,65 km²) slovi kao administrativno središte. Luohu (78,75 km²) u centru je središte za financije i bankarstvo. Nanshan (185,49 km²) na zapadu je središte proizvodnje pretežno visoke tehnologije. Yantian (74,63 km²) je centar za transport, drugi po veličini u Kini, četvrti lučki kontejnerski terminal po veličini na svijetu. Grad Šenžen koji je sastavljen od SEZ i distrikta Bao'an (713 km²) i Longgang (844 km²). Općina Šenžen kojoj pripadaju još i distrikti Guangming (155,44 km²), Pingshan (167 km²) i Longhua (175,58 km²).
Upravna podjela Šenžena Kineski upravni kodovi Podjele Površina (km2) Stanovništvo 2014. Sjedište Poštanski broj Podpodjele Pod-distrikti Stambene zajednice 440300 Šenžen (深圳市)Shēnzhèn Shì 1996,78 10.779.215 Futian 518000 74 775 440303 Luohu (罗湖区)Luóhú Qū 78,75 953.764 Huangbei 518000 10 115 440304 Futian (福田区)Fútián Qū 78,65 1.357.103 Shatou 518000 10 115 440305 Nanshan (南山区)Nánshān Qū 185,49 1.135.929 Nantou 518000 8 105 440306 Bao'an (宝安区)Bǎo'ān Qū 398,38 2.736.503 Xin'an 518100 10 123 440307 Longgang (龙岗区)Lónggǎng Qū* 387,82 1.975.215 Longcheng 518100 11 111 440308 Yantian (盐田区)Yántián Qū 74,63 216.527 Haishan 518081 4 23 440309 Longhua (龙华区)Lónghuá Qū 175,58 1.434.593 Guanlan 518110 6 100 440310 Pingshan (坪山区)Píngshān Qū 167,00 311.557 Pingshan 518118 6 30 440311 Guangming (光明区)Guāngmíng Qū 155,44 504.203 Guangming 518107 6 28 Dapeng (大鹏新区)Dàpéng Xīnqū 295,05 133.821 Dapeng 518116 3 25 Qianhai (前海)Qiánhǎi*Statistike ne uključuju nove podređene distrikte, oni su samo upravna područja koja nisu registrirana u Ministarstvu civilnih poslova. Tako je Dapeng podređen Longgangu.
Odnosi Hong Kong-Šenžen
Unatoč tome što su susjedi, legalno u istoj zemlji, dva megalopolisa su manje povezani nego se to pretpostavlja. Potpuno slobodno putovanje između Šenžena koji je Specijalna ekonomska zona i Hong Konga koji je Specijalna administrativna regija, još nije u punoj mjeri dozvoljeno iako su vlasti tijekom 2003. ograničile restrikcije vezane uz putovanja osoba iz kontinentalnog dijela Kine. Do tada, samo su grupne posjete bile moguće. Više od 9000 ljudi danas regularno putuje između Hong Konga i Shenzena. Većinom, to su poslovni ljudi iz Hong Konga koji tu rade kao obrnuto, te studenti koji svakodnevno odlaze u Hong Kong na predavanja.
Gospodarstvo mini|Šenženska burza (SZSE) Financijska prijestolnica/Luohu