Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Primjeri sibilarizacije Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:

u dativa i lokativu jednine imenica ženskog roda majka – majci; jaruga – jaruzi; snaha – snasi, noga – nozi, ruka – ruci

u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda junak – junaci, krčag – krčazi, vuk – vuci, propuh – propusi

u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda: junacima, krčazima

u imperativu peci, teci, lezi, strizi

u nesvršenih glagola prema svršenima dignuti – dizati, uzdahnuti – uzdisati

Odstupanja od sibilarizacije Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:

U nominativu imenica muškoga roda:

kod jednosložnih posuđenica Bask – Baski, bronh – bronhi, erg – ergi

kod množinskih toponima Čehi, Novaki (Česi, Novaci)

kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika Debeljaki, Piceki

kod osobnih i životinjskih imena s dva suglasnika isped nastavka Srećko – Srećki, Zelenko – Zelenki

kod imenice s nepostojanim a u završetku -cak natucak – natucki

U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:

kod odmilica ili hipokoristika baka – bakin, seka – sekin, braco – bracin, zeko – zeki, striko – striki

kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove deka – deki, kuka – kuki, kolega – kolegi, pjega – pjegi, zaliha – zalihi

kod imena i prezimena Jelka – Jelki, Luka – Luki, Jadranka – Jadranki

kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga kocka – kocki, točka – točki, praćka – praćki, pljuska – pljuski, patka – patki, mazga – mazgi

kod nekih zemljopisnih imena Krka – Krki, Kartaga – Kartagi

kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom intelektualka – intelektualki, kajkavka – kajkavki, srednjoškolka – srednjoškolki

Dvostrukosti kod sibilarizacije Dublete kod sibilarizacije:

u nominativu množine nekih tuđica muškoga roda flamingo – flaminzi – flamingi

u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom imenicom muškoga roda Beg – Begi – Bezi, Duh – Duhi – Dusi

u nominativu množine imenica s nepostojanim a u završetku -čak, -ćak, -đak muškoga roda mačak – mački – mačci, oplećak – oplećki – oplećci, omeđak – omećki – omećci

u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove Lika – Lici – Liki

u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška Aljaska – Aljaski – Aljasci, Gradiška – Gradiški – Gradišci

u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka guska – guski – gusci, bitka – bitki – bitci, travka – travci – travki

Kategorija: Glasovne promjene