Nominativ (lat. nominare = imenovati) padež je koji u mnogim jezicima, uključujući hrvatski, označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu.
U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje tko? ili što? Nominativ je, uz vokativ, samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici.
Služba
Nominativ i njegova služba:
najčešće subjekt Marko je došao. Bijeli je cvijet procvao.Došli su gosti.
dio imenskog predikata On je bio mudar.To nije moj konj. Vrata su otvorena.
uz neke glagole (postati, zvati se, ostati, činiti se, biti i dr.), nominativ služi kao i predikatni proširak (na njegovo mjesto u ovim slučajevima ponekad može doći i instrumental)Postao je liječnik.Zovem se Bond.James Bond.Bio je učitelj. s veznicima kao i nego nominativ može biti priložna oznaka načinaOdjeknulo je kao bomba.To nije bio Marko, nego Maja! Izgledala je kao vila.
kao pridjevska dopuna Dobar kao kruh.
zajedno s veznikom kao može imati i službu priložne oznake vremena Još kao dijete nije volio to jesti.
atribut i apozicija kad god se odnose na imenicu u nominativu Bila je tu i Janja, Ivanova žena, vrlo ozbiljna osoba.
izvan rečenice nominativ služi za imenovanje bića, stvari, pojava hrast lužnjak, Hrvatska, mliječna čokolada, Hrvoje Horvat, Jadransko more, Požeška kotlina
Glasovne promjene u nominativu
Sibilarizacija Jednina Množina vuk vuci (vukovi) dječak dječaci prilog prilozi
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s.
Neke imenice u nominativu množine muškog roda imaju dugu množinu (nastavci su -ovi, -evi: vuk – vukovi, duh – duhovi), a neki imaju kratku (-i: duh – dusi, vuk – vuci), a neki i dugu i kratku što znači da mogu biti duhovi i dusi, vukovi i vuci.
Umetkom -ov produžuje se osnova množine jednosložnih imenica, a umetkom -ev ako imenica završava glasom č, ć, š, ž, dž, đ, j, lj ili nj.
Nepostojeće a Jednina Množina pas psi pisac pisci ljenivac ljenivci borac borci
Nepostojeće a je a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi, npr. pas – psi, pisac – pisci.
Kategorija: Padeži