mini|220px|Ignjat Martinović Ignjat Martinović odnosno Ignacije Dominik Martinović (Pešta, 20. srpnja 1755. – Pešta, 20. svibnja 1795.), znanstvenik, filozof, alkemičar,Mijo Korade, Snježana Paušek-Baždar: Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća, Prikaz knjige, Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb, 2017., ISSN 1333-6347, str. 250. jakobinski revolucionar i hrvatski književnik iz Mađarske.
Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca.Ante Sekulić, Hrvatska filozofska učilišta u Podunavlju u razdoblju od 17. do 19. st., Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, sv. 7., br. 13-14, 1981.Ante Sekulić, Filozofska baština hrvatskih podunavskih pisaca XVIII stoljeća, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, sv. 4., br. 7-8, 1978., str. 239.
Životopis mini|220px|Grob Ignjata Martinović i drugih mađarskih jakobinaca smaknutih nakon otkrivanja urote 1795., Budimpešta Rođen je u Pešti, 1775. godine. U matičnim knjigama peštanske župe upisan je kao sin je trgovca Matije, rođenoga u Pešti (»mercator, nata in Pest«) i Marije, rođ. Ciprović, obiteljskoga nadimka Bopics (Popics, Pappin, Poppin), također podrijetlom iz Pešte (»oriunda Pest«).Martinović, Ignacije (Ignac, Dominik Ignac, Ignjat, Martinovics, Domonkos, Ignác), L. Heka i Ž. Mandić, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca - svezak 16 Malj – Mu, HAD, Subotica, 2023., str. 82.-83. Gimaziju, niže razrede, pohađao je u Pešti. Bio je pripadnik franjevačkog reda i potom svjetovni svećenik. Zaređen je u Iloku 1772. godine.Tatjana Kren, Mirko Danijel Bogdanić (1760-1802) Astronom, matematičar, geodet i hrvatski prosvjetitelj , Hrvatski astronomski savez. Preuzeto 3. svibnja 2011.
Doktorirao je u Budimu 1778. godine. Profesor je filozofije i matematike u franjevačkom samostanu u Pešti te profesor fizike na Akademiji odnosno Sveučilištu u Lavovu i prvi dekan tamošnjeg Filozofskog fakulteta. Akademske godine 1779–1780. odlukom provincijala Josipa Jakošića, 31. kolovoza 1780. godine, premješten je s cijelom svojom klasom na filozofsko učilište u Brodu na Savi gdje predaje akademske godine 1780-1781.Ivica Martinović, Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834., Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, sv. 34., br. 1-2 (67-68), 2008. Preuzeto 3. svibnja 2011. U Osijeku 1781. godine tiska svoje djelo Systema universae philosophiae.
Od 1791. godine se pod utjecajem ideja Francuske revolucije počinje baviti politikom i javno deklarira kao ateist. U spisu Status Regni Hungariae iz 1792. godine razradio je plan o reformi ustava, zalažući se za dvodomni sustav, uklanjanje klera iz svih svjetovnih službi, sekularizaciju crkvenih imanja i izjednačavanje prava svih ljudi bez razlika u vjeri i narodnosti. Njegovo političko djelovanje popraćeno je brojim kontroverzama i nejasnoćama, posebno veze s biskupom Maksimilijanom Vrhovcem.
Nakon što je u Beču 1794. godine organizirao dva tajna politička društva (Društvo reformatora i Društvo slobode i jednakosti),Povijest hrvatskog slobodnog zidarstva Preuzeto 3. svibnja 2011. uhićen je kao jakobinac i osuđen na smrt. Smaknut je 20. svibnja 1795. godine na Krvavoj poljani u Pešti, sa skupinom urotnika, jer je htio "sprovesti demokratsku revoluciju i ostvariti federativnu ugarsku republiku". Nakon toga je slobodno zidarstvo bilo zabranjeno u čitavoj Austriji i Ugarskoj.
Jedna masonska loža u Budimpešti pod Velikim orijentom Mađarske nosi danas ime po njemu.
Znanstveno djelovanje U znanosti je bio pod utjecajem Newtonove i Boškovićeve teorije. Bavio se problemima mikrometra, visinom atmosfere, dugom, frakcijskom destilacijom nafte, zračnom sisaljkom za kemijske pokuse. Autor je i mnogih izuma (stroj za rezanje duhana). Prvi je među hrvatskim franjevcima sustavno naučavao Boškovićevu teoriju silâ u njezinu izvornom obliku.
Izvori
Ante Sekulić, Pregled književnosti bačkih Hrvata, Hrvatska revija 49/1999.1-2 Milovan Miković, Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, Književna revija, 3. – 4., 2008., 3. – 474.
Vanjske poveznice Žarko Dadić, Prilog poznavanju života i rada Ignjata Martinovića, Biobibliographica: zbornik znanstveno-istraživačkoga projekta Hrvatska bio-bibliografska baština, Svezak 1, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003., str. 9.-32. Branko Šömen, Vjesnik Habsburški dvor zabranio slobodno zidarstvo Astronomska udruga Mirko Danijel Bogdanić - Tko je bio Mirko Danijel Bogdanić Danijela Poljuha, Vatroslav Bertić – hrvatski matematičar 18/19 stoljeća, Zvonik, br. 4, travanj 2002., str. 12. Oktatási és Kulturális Minisztérium Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole - Književnost Hrvata u Mađarskoj
Martinović, Ignjat Martinović, Ignjat Kategorija:Životopisi, Bačka Kategorija:Hrvatski franjevci Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)