mini|300px|Jezici u Europi s obzirom na zamjenice
Osobne zamjenice ili lične zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
U gramatikama na hrvatskome rabe se oba naziva (osobne i lične) te postoji spor oko nazivlja; u kroatističkim krugovima uglavnom se spominju lične, a u obrazovanju osobne.
Osobne zamjenice označavaju "osobe" u komunikaciji (1., 2. i 3.). One su jedini način označavanja 1. i 2. osobe (lica), a u 3. osobi zamjenjuju imenice.
Uporaba mini|280px|Grafikon čestoće upotrebe u milijunskom hrvatskom korpusu pokazuje da se lične zamjenice 3. lica znatno češće koriste u pisanom jeziku Po načinu uporabe zamjenicâ jezici se mogu podijeliti u dvije skupine:
neki jezici omogućavaju izostavljanje zamjenicâ u službi subjekta (npr. hrvatski: ja spavam ili spavam); ti se jezici nazivaju engleskim nazivom pro-drop (pronoun dropping, "izostavljanje zamjenica"); drugi jezici ne omogućavaju izostavljanje zamjenicâ (npr. engleski: ne može se izostaviti I u I am sleeping).
U hrvatskome jezičnom standardu
Kategoriju osobe imaju lične i posvojne zamjenice te glagoli, dok se ona više ne luči u pokaznim zamjenicama. Kategorija osobe može se javiti u jednini i množini.
Bitna je osobina zamjenicâ pojavnost skraćenih (enklitičkih) oblika u mnogim padežima, pri čemu skraćeni oblici dolaze na 2. mjesto u rečenici po pravilnom poretku riječi.
Oblici
jednina N jâ tî ôn òna òno G mene, me tebe, te njega, ga njê, je njega, ga D meni, mi tebi, ti njemu, mu njôj, joj njemu, mu A mene, me tebe, te njega, ga njû, ju, je njega, ga V - ti
L meni tebi njemu, njem njôj njemu, njem
I mnôm, mnôme tobom njîm, njîme njôm, njôme njîm, njîme množina N mî vî òni òne òna G nâs, nas vâs, vas njîh, ih D nama, nam vama, vam njima, im A nâs, nas vâs, vas njîh, ih V - vi - LI nama vama njima
Pravila Ako govorimo o nenaglašenom obliku, običan oblik 3. lica jednine ženskoga roda (nju) u akuzativu jednine u starijoj je hrvatskoj književnosti i gramatikama bio ju, no poslije je zbog raznih utjecaja prevagnuo oblik je i sada ga neke gramatike navode kao jedini ispravan oblik, dok druge dopuštaju oba. Oblik ju može se rabiti i zbog izbjegavanja ponavljanja istog sloga, primjerice: Vidio ju je. (Vidio je je.) Koje ju skladbe opuštaju? (Koje je skladbe opuštaju?) Gdje ju je stavio? (Gdje je je stavio?)
Akuzativ jednine lične zamjenice on može glasiti i nj uz prijedloge kroz, nad, pod, pred, uz koji dobivaju navezak a. kroza nj, nada nj, poda nj, preda nj, uza nj
Naglašeni se oblici rabe kad su u oprjeci jedan prema drugome, radi isticanja ili iza nekih prijedloga: Okrivit će tebe, a ne mene. Vjerujem njemu. Napravio je to bez mene.
Za razliku od nekih drugih jezika (primjerice engleskoga), u hrvatskome se jeziku zamjenice ne moraju navoditi uz glagolske oblike, a ako se navode, to je radi isticanja. bio je vidio, promatrasmo, hodala je, vidjeh, trčiš, pisat će (normalna uporaba) on je bio vidio, mi promatrasmo, ona je hodala, ja vidjeh, ti trčiš, on/ono će pisati (isticanje)
Pravopis
U svim hrvatskim pravopisima se neke zamjenice mogu pisati velikim početnim slovom.
Osobne zamjenice se mogu pisati velikim početnim slovom ako se odnose na Boga: U Njemu je spasenje.
U dopisivanju s pojedincima, lična se zamjenica vi u svim svojim oblicima može pisati velikim slovom. Molim Vas razmatranje moje molbe!
Ali, ako se obraćamo većem broju ljudi, zamjenica se i dalje piše malim slovom: Javljamo vam da je seminar odgođen.
Poveznice zamjenice
Izvori
Bilješke
Literatura Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika: Hrvatska gramatika. Školska knjiga, Zagreb, 1997., Slavko Pavešić, Stjepko Težak, Stjepan Babić: Oblici hrvatskoga književnoga jezika, U: Stjepan Babić [et al.]: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika : nacrti za gramatiku. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1991., Dragutin Raguž: Praktična hrvatska gramatika. Medicinska naklada, Zagreb, 1997.,
Kategorija:Vrste riječi