Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež.

Životopis Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu, 14. srpnja 1943. godine .Sa(n)jam knjige u Istri: Hrvoje Hitrec , preuzeto 6. travnja 2013. Diplomirao je komparativnu književnost 1967. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1974. godine postao je glavnim urednikom humorističnog lista Kerempuh a 1985. godine imenovan je ravnateljem kazališta Trešnja. 1990. godine postao je prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije a potom ministar informiranja.Hrast: Hrvoje Hitrec , preuzeto 6. travnja 2013.

Od 2005. godine predsjednik je Hrvatskog kulturnog vijeća.HKV: Vodstvo i tijela Udruge, preuzeto 6. travnja 2013.

Član je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.

Član je Društva hrvatskih književnika.Društvo hrvatskih književnika: Popis članova - H , preuzeto 6. travnja 2013.

Književno stvaralaštvo U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je Pustinjakov pupak, pa zatim Manijak i Ljubav na crnom baršunu. Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijentu, doživjeli Hitrecovi Smogovci, saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po Smogovcima napravljena je najdulja serija u hrvatskoj povijesti s velikim uspjehom. Autor je i drugih romana, kako za djecu (Eko Eko, Humandel), tako i za odrasle (Ur, Pustinjakov pupak, Ljubavi na crnom baršunu, troknjižje Kolarovi koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće).

Jedan je od najistaknutijih ekologa u književnosti a njegova ekološka svijest najviše je izražena u knjigama za mladež kao što su: Eko Eko (1978.), Smogovci i strašni Bongo (1987.) te Zbogom Smogovci (1989.).Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., , str. 582.

2010-ih objavio je romanesknu trilogiju o hrvatskoj povijesti. Prvi je roman Kolarovi o hrvatskoj političkoj povijesti 20. stoljeća. Slijeći je Što Bog dade i sreća junačka u kojem se bavio 19. stoljećem i banom Jelačićem. Treći roman iz tog ciklusa je Špilberk, gdje je zašao u 18. stoljeće, vrijeme baruna Trenka. Roman romansirano pripovijeda životopis baruna Trenku, vojnika, gospodina, kockara i junaka, najpopularnijeg ratnika tadašnje Europe, koji je preživio 102 dvoboja i 14 ranjavanja, ali ne i zatočeništvo u zloglasnom Špilberku, koji je druga strana medalje prosvijećenog apsolutizma.Magazin HRT VM/JV/HRT: Novi roman Hrvoja Hitreca o barunu Trenku, 27. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)

Politička djelatnost Jedan je od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice. Dvaput je bio član Predsjedništva HDZ-a. Bio je vijećnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, zastupnik u prvom sazivu Hrvatskog sabora.

Član je predsjedništva Hrasta i predstavnik Hrvatskog kulturnog vijeća u Velikom vijeću Hrasta. mini|250px|Hitrec na promociji svoje knjige Samo sreća, ništa drugo u Noći muzeja u Čakovcu 2019. g. Nepotpun popis djela Pustinjakov pupak, Društvo hrvatskih humorista, Zagreb, 1974. Smogovci: romančić za nešto stariju djecu i prilično mladu omladinu, Zagreb, 1976. i još 10 izdanja Priča o Osmanu, Zagreb, 1977. Manijak: humoristični roman, Znanje, Zagreb, 1978. Eko Eko, Mladost, Zagreb, 1979. i još 9 izdanja u Zagrebu i 2 u prijevodu Petrica Kerempuh, Mladost Zagreb, 1980. Ur, August Cesarec, Zagreb, 1982. Kratki ljudi ili smijeh na četiri kata, Mladost, Zagreb, 1984. Petrica Kerempuh i hrabri krčmar, Mladost, Zagreb, 1985. Petrica Kerempuh i praznoglavci, Mladost, Zagreb, 1986. Smogovci i strašni Bongo: romančić za djevojčice i dječake, njihovu stariju braću i sestre, te za nove i stare fosile, August Cesarec, Zagreb, 1987. Ljubavi na crnom baršunu, August Cesarec, Zagreb, 1987. U sredini mojih dana: knjiga o filmu, Klein Film, 1988. Petrica Kerempuh i čarobne kuglice, Mladost, Zagreb, 1989. Zbogom, Smogovci: romančina za sve uzraste ali posebno ipak za djecu i omladinu, August Cesarec", Zagreb, 1989. Vanjkuš zagrebački, Studio Promotion, Zagreb, 1990. Lijepa moja: sjećanja jednoga domoljuba: 1988. – 1992., (memoarska knjiga), Azur Journal, Zagreb, 1992. Dan kada se rodio Isus, Mosta, Zagreb, 1993. Tomislav i Adriana, Mosta, Zagreb, 1993. (drugo izdanje Matica hrvatska, Ogranak Bizovac 2025., ) Smogovci u ratu, (ilustrirao Oto Reisinger), AGM, Zagreb, 1994. Zagreb: hrvatska prijestolnica, Zagreb, 1994. Zagrebačke legende, Turistkomerc, Zagreb, 1994. Kanjon opasnih igara, Mosta, Zagreb, 1994. Pahuljica, Mosta, Zagreb, 1994. Hrvatska povjesnica, Mosta, Zagreb, 1995. Hrvatska bogorodica, AGM, Zagreb, 1996. Smogovci i biće iz svemira, Mosta, Zagreb, 1996. Staklena cipelica, Mosta, Zagreb, 1997. Velika knjiga zaborava, (politički članci), HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 1998. Gradsko kazalište Trešnja 1999., Gradsko kazalište "Trešnja", Zagreb, 1999. Priče iz Držića, AGM, Zagreb, 2000. Najljepše priče hrvatske renesanse, AGM, Zagreb, 2002. Priče iz hrvatske starine (17. i 18. stoljeće), AGM, Zagreb, 2002. Kolarovi, Školska knjiga, Zagreb, 2004., . Matko na štakama, Mosta, Zagreb, 2004., . Humandel, Školska knjiga, Zagreb, 2007., . Hrvatske legende, Školska knjiga, Zagreb, 2007., Što Bog dade i sreća junačka, Školska knjiga, Zagreb, 2010. Asasin ili latica u nevolji, AGM, Zagreb, 2012. (2. najčitaniji roman u Hrvatskoj listopada 2012. prema Hrvatskom knjižničarskom društvu) Hrvatske kronike, Naklada Đuretić, Zagreb, 2015., . Špilberk, Školska knjiga, Zagreb, 2016., . Samo sreća, ništa drugo, AGM, Zagreb, 2018., . Vladar Bosne, AGM, Zagreb, 2020., . Dux Chroatorum, Školska knjiga, Zagreb, 2022., . Talac, Naklada Bošković, Split, 2024., . Rex Croatorum Tomislav, Školska knjiga, Zagreb, 2025., . Neke od njegovih knjiga ilustrirao je poznati hrvatski ilustrator Ivan Antolčić.

Nagrade i priznanja Dobitnik je značajnih književnih nagrada: Ksaver Šandor Gjalski (za roman Ljubavi na crnom baršunu),Hrvoje Hitrec, Priče iz hrvatske starine (17. i 18. stoljeće), AGM, Zagreb, 2002., , O piscu, str. 211. Ivana Brlić Mažuranić i Grigor Vitez.životopis.hr: Hrvoje Hitrec, preuzeto 6. travnja 2013. Godine 2021. dobio je Nagrada Vladimir Nazor za književnost za životno djelo.

Izvori

Vanjske poveznice

HKV Članovi - Hrvoje Hitrec

Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Hrvatski dramatici Kategorija:Hrvatski pisci za djecu Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi Kategorija:Hrvatski filmski umjetnici Kategorija:Hrvatski autori dokumentarnih filmova‎ Kategorija:Ministri u hrvatskoj vladi Kategorija:Ravnatelji Hrvatske radiotelevizije Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića Kategorija:Životopisi, Zagreb