Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (starobugarski, staromakedonski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski) fleksijski je jezik s prilično bogatom gramatikom.
Imenice
O-deklinacija
Muški rod
jedninadvojinamnožina
N grad -ъgrad -agrad -i
G grad -agrad -ugrad -ъ
D grad -ugrad -omagrad -omъ
A grad -ъgrad -agrad -y
V grad -egrad -agrad -i
L grad -ěgrad -ugrad -ěhъ
I grad -omьgrad -omagrad -y
Po o-deklinaciji muškog roda sklanjaju se imenice muškog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ъ. Iznimka su imenice na -ъ koje se sklanjaju po u-deklinaciji muškog roda (bogъ, gradъ, rodъ).
Katkad u akuzativu jednine vidimo razliku između živog i neživog te se akuzativ izjednačuje s genitivom (raba).
U jednini se po ovoj deklinaciji sklanjaju i imenice sa sufiksom -(j)an-in-ъ (graždaninъ), ali u množini gube -in i sklanjaju se po konsonantskoj paradigmi (''graždane, graždanъ, graždanem, graždany, graždane, graždanehъ, graždany).
Srednji rod
jedninadvojinamnožina
N vin -ovin -ěvin -a
G vin -avin -uvin -ъ
D vin -uvin -omavin -omъ
A vin -ovin -ěvin -a
V vin -ovin -ěvin -a
L vin -ěvin -uvin -ěhъ
I vin -omьvin -omavin -y
Po o-deklinaciji srednjeg roda sklanjaju se imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine završavaju na -o (selo, lěto, město). Iznimka su imenice koje se sklanjaju po s-deklinaciji srednjeg roda.
Jo-deklinacija
Muški rod
jedninadvojinamnožina
N nož -ьnož -anož -i
G nož -anož -unož -ь
D nož -unož -emanož -emь
A nož -ьnož -anož -ę
V nož -unož -anož -i
L nož -inož -unož -ihъ
I nož -emьnož -emanož -i
Po jo-deklinaciji muškog roda sklanjaju se imenice muškog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ь ispred kojeg imaju palatal (vračь, kralь, košь).
Ovdje ulaze i imenice poput krai koje naizgled ne završavaju palatalom, ali zapravo su kombinacije krajь pa se sklanjaju po ovoj deklinaciji (kraj -ь, kraj -a)
U jednini se imenice sa sufiksima -tel-ь i -ar-ь sklanjaju po ovoj deklinaciji (učitelь, učitelja, učitelju..., mytarь, mytarja, mytarju...).
Srednji rod
jedninadvojinamnožina
N mor -emor -imor -a
G mor -amor -umor -ь
D mor -umor -emamor -emь
A mor -emor -imor -a
V mor -emor -imor -a
L mor -imor -umor -ihъ
I mor -emьmor -emamor -i
Po jo-deklinaciji srednjeg roda sklanjaju se imenice srednjeg roda koje završavaju na -e (lože, polje, molenьe).
A-deklinacija
Ženski rod
jedninadvojinamnožina
N rk -ark -ěrk -y
G rk -yrk -urk -ъ
D rk -ěrk -amark -amь
A rk -ǫrk -ěrk -i
V rk -ork -ěrk -y
L rk -ěrk -urk -ahъ
I rk -ojǫrk -amark -ami
Po a-deklinaciji ženskog roda sklanjaju se imenice ženskog roda na -a koje ispred tog nastavka imaju tvrdi, nepalatalni suglasnik (žena).
Ovako se sklanjaju i imenice muškoga spola na -a (sluga, vojevoda'').
Ja-deklinacija
Ženski rod
jedninadvojinamnožina
N duš -aduš -iduš -ę
G duš -ęduš -uduš -ь
D duš -iduš -amaduš -amъ
A duš -duš -iduš -ę
V duš -eduš -iduš -ę
L duš -iduš -uduš -ahъ
I duš -ejduš -amaduš -ami
Po a-deklinaciji ženskog roda sklanjaju se imenice ženskog roda na -a koje ispred tog nastavka imaju meki, palatalni suglasnik (straža, sveĉa, mrěža).
Ovako se sklanjaju i imenice ženskog roda na -i (rabyni, bogyni), -ica (děvica) i -ьni- (rizьnica), a također i imenice muškog spola na -a s palatalom ispred nastavka (junoša).
I-deklinacija
Muški rod
jedninadvojinamnožina
N gost -ьgost -igost -ьje
G gost -igost -ьjugost -ьi
D gost -igost -ьmagost -ьmъ
A gost -ьgost -igost -i
V gost -igost -igost -ьje
L gost -igost -ьjugost -ьhъ
I gost -ьmьgost -ьmagost -ьmi
Po i-deklinaciji muškog roda sklanjaju se imenice muškog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ь ispred kojeg imaju tvrdi suglasnik (črьvь, gospodь, pǫtь). Izuzetak su takve imenice n-deklinacije.
Ženski rod
jedninadvojinamnožina
N kost -ьkost -ikost -i
G kost -ikost -ьjukost -ьi
D kost -ikost -ьmakost -ьmъ
A kost -ьkost -ikost -i
V kost -ikost -ikost -i
L kost -ikost -ьjukost -ьhъ
I kost -ьjkost -ьmakost -ьmi
Po i-deklinaciji ženskog roda sklanjaju se imenice ženskog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ь (rěčь, noĉь, tvarь).
Iznimka je imenica krъvь'' koja se sklanja po -ъv-deklinaciji (ū-deklinaciji).
U-deklinacija
Muški rod
jedninadvojinamnožina
N dom -ъdom -ydom -ove
G dom -udom -ovudom -ovь
D dom -ovidom -ъmadom -ъmъ
A dom -ъdom -ydom -y
V dom -udom -ydom -ove
L dom -idom -ьjudom -ьhъ
I dom -ъmьdom -ъmadom -ъmi
Po u-deklinaciji muškog roda sklanjaju se imenice: činъ, domъ, ledъ, medъ, mirъ, polъ, sanъ, synъ, volъ, vrъhъ.
ū-deklinacija
Ženski rod
jedninadvojinamnožina
N tik -ytikъv -itikъv -i
G tikъv -etikъv -utikъv -ъ
D tikъv -itikъv -amatikъv -amъ
A tikъv -ьtikъv -itikъv -i
V tikъv -ytikъv -itikъv -i
L tikъv -etikъv -utikъv -ahъ
I tikъv -ьjtikъv -amatikъv -ami
Po ū-deklinaciji (također znanoj i kao -ъv-deklinacija) muškog roda sklanjaju se imenice: buky, brady, cěly, crьky, horgy, loky, ljuby, neplody, prěljuby, smoky, svekry, žrьny, kry (osvjedočeno u Sinajskom psaltiru; u starijoj literaturi se akuzativni oblik krъvь uzima kao lema).
N-deklinacija
<table>
<table border="1" cellpadding="10" class="wikitable"> Muški rod
jedninadvojinamnožina
N kam -ykamen -ikamen -e
G kamen -ekamen -ukamen -ъ
D kamen -ikamen -ьmakamen -ьmъ
A kamen -ьkamen -ikamen -i
V kam' -y</td>kamen -ikamen -e</tr>
L kamen -ekamen -ukamen -ьhъ
I kamen -ьmьkamen -ьmakamen -ьmi
</table>
</td>
Po n-deklinaciji muškog roda sklanjaju se imenice: dьnь, jelenь, jęčьmenь, kamy, korenь, plamy, remenь, sęženь, stepenь.
</tr></table>
Srednji rod
jedninadvojinamnožina
N plem -ęplemen -iplemen -a
G plemen -eplemen -uplemen -ъ
D plemen -iplemen -ьmaplemen -ьmъ
A plem -ęplemen -iplemen -a
V plem -ęplemen -iplemen -a
L plemen -eplemen -uplemen -ьhъ
I plemen -ьmьplemen -ьmaplemen -y
Po n-deklinaciji srednjeg roda sklanjaju se imenice: brěmę, čismę, imę, pismę, plemę, sěmę, slěmę, těmę, vrěmę.
S-deklinacija
Srednji rod
jedninadvojinamnožina
N neb -onebes -ěnebes -a
G nebes -enebes -unebes -ъ
D nebes -inebes -ьmanebes -ьmъ
A neb -onebes -ěnebes -a
V neb -onebes -ěnebes -a
L nebes -enebes -unebes -ьhъ
I nebes -ьmьnebes -ьmanebes -y
Po s-deklinaciji srednjeg roda sklanjaju se imenice: čudo, divo, drěvo, kolo, nebo, tělo, slovo te uho i oko koje imaju dvojinu kao imenice i-deklinacije.
T-deklinacija
Srednji rod
jedninadvojinamnožina
N tel -ętelęt -ětelęt -e
G telęt -etelęt -utelęt -ъ
D telęt -itelęt -ьmatelęt -ьmъ
A tel -ętelęt -ětelęt -a
V tel -ętelęt -ětelęt -a
L telęt -etelęt -utelęt -ьhъ
I telęt -ьmьtelęt -ьmatelęt -y
Po t-deklinaciji srednjeg roda sklanjaju se imenice koje označuju mlado čovjeka ili životinje: otročę, agnę, kozьlę, kljusę, osьlę, ovьčę, telę, žrěbę...
R-deklinacija
Ženski rod
jedninadvojinamnožina
N mat -imater -imater -i
G mater -emater -umater -ъ
D mater -imater -ьmamater -ьmъ
A mater -ьmater -imater -i
V mater -imater -imater -i
L mater -imater -umater -ьhъ
I mater -ьjmater -ьmamater -ьmi
Po r-deklinaciji ženskog roda sklanjaju se imenice mati i dъĉi.
Zamjenice Osobne zamjenice Jednina
1. lice 2. lice 3. lice muškog roda 3. lice ženskog roda 3. lice srednjeg roda
N azъ ty (i) (ja) (je)
G mene tebe jego jeję jego
D mъnê, (mьnê), mi tebê, ti jemu jei jemu
A mene, mę tebe, tę i, nь jǫ je
V – ty – – –
L mъnê, (mьnê) tebê jemь jei jemь
I mъnojǫ tobojǫ jimь jejǫ jimь
Dvojina
1. lice 2. lice 3. lice muškog roda 3. lice ženskog roda 3. lice srednjeg roda
N vê va (ja) (ji) (ji)
G naju vaju jeju jeju jeju
D nama vama jima jima jima
A na, ny va, vy (ja) (ji) (ji)
V – – – – –
L naju vaju jeju jeju jeju
I nama vama jima jima jima
Množina
1. lice 2. lice 3. lice muškog roda 3. lice ženskog roda 3. lice srednjeg roda
N my vy (ji) (je) (ja)
G nasъ vasъ jihъ jihъ jihъ
D namъ vamъ jimъ jimъ jimъ
A ny, nasъ vy, vasъ ję ję ja
V – – – – –
L nasъ vasъ jihъ jihъ jihъ
I nami vami jimi jimi jimi
Napomena: u općeslavenskom književnom jeziku nije bilo zamjenice koja se uvijek upotrebljavala za označavanje trećega lica – ono se uglavnom označavalo različitim pokaznim zamjenicama. Odabir pokazne zamjenice ovisio je o odnosu sugovornika i trećega lica. Međutim, u označavanju trećega lica najčešće su se koristile zamjenice onъ, ona i ono, odnosno i, ja i je.
Povratna zamjenica
N –
G sebe
D sebê, si
A sebe, sę
V –
L sebê
I sobojǫ
Pokazne zamjenice Zamjeničkom sklonidbom sklanjale su se pokazne zamjenice. Postoje dvije varijante – meka i tvrda. Prema tvrdoj su se sklanjale zamjenice čiji je završni suglasnik u osnovi bio tvrd (tъ, ta, to; ovъ, ova, ovo; onъ, ona, ono, inъ, ina, ino). Prema mekoj sklonidbi sklanjale su se zamjenice sь, sja (si), se; moi, moê, moe; tvoi, tvoê, tvoe, svoi, svoê, svoe, našь, naša, naše; vašь, vaša, vaše; čii, čija, čije.
Tvrda osnova Jednina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N t -ъ t -a t -o
G t -ogo t -oję t -ogo
D t -omu t -oi t -omu
A t -ъ t -ǫ t -o
V – – –
L t -omь t -oi t -omь
I t -êmь t -ojǫ t -êmь
Dvojina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N t -a t -ê t -ê
G t -oju t -oju t -oju
D t -êma t -êma t -êma
A t -a t -ê t -ê
V – – –
L t -oju t -oju t -oju
I t -êma t -êma t -êma
Množina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N t -i t -y t -a
G t -êhъ t -êhъ t -êhъ
D t -êmъ t -êmъ t -êmъ
A t -y t -y t -a
V – – –
L t -êhъ t -êhъ t -êhъ
I t -êmi t -êmi t -êmi
Meka osnova Jednina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N s -ь s -a s -e
G s -ego s -eję s -ego
D s -emu s -ei s -emu
A s -ь s -ǫ s -e
V – – –
L s -emь s -ei s -emь
I s -imь s -ejǫ s -imь
Dvojina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N s -a s -i s -i
G s -eju s -eju s -eju
D s -ima s -ima s -ima
A s -a s -i s -i
V – – –
L s -eju s -eju s -eju
I s -ima s -ima s -ima
Množina
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N s -i s -ę s -a
G s -ihъ s -ihъ s -ihъ
D s -imъ s -imъ s -imъ
A s -ę s -ę s -a
V – – –
L s -ihъ s -ihъ s -ihъ
I s -imi s -imi s -imi
Pridjevi
Deklinacija pridjeva
U staroslavenskome jeziku postoje određeni i neodređeni pridjevi. Neodređeni se pridjevi dekliniraju kao odgovarajuće imenice glavne sklonidbe, npr. novъ kao rabъ, nova kao žena, novo kao selo, niĉь kao vračь, niĉa kao duša, niĉe kao polje.
Određeni se pridjevi dobivaju spajanjem neodređenoga pridjeva i oblika anaforičke zamjenice jь (u pismu i), ja, je kao što je prikazano u tablici.
N novъ + i = novyi nova + ja = novaja
G nova + jego = novajego novy + jeję = novyję
D novu + jemu = novujemu novê + jei = novêi
A novъ + i = novyi nov + j = novj
L novê + jemь = novêjemь novê + jei = novêi
I novomь + imь = novyimь novoj + jej = novoj, novj
N, A nova + ja = novaja novê + i = novêi
G, L novu + jeju = novuju novu + jeju = novuju
D, I novoma + ima = novyima novoma + ima = novyima
N novi + i = novii novy + ję = novyję
G novъ + ihъ = novyihъ novъ + ihъ = novyihъ
D novomъ + imъ = novyimъ novamъ + imъ = novyimъ
A novy + ję = novyję novy + ję = novyję
L novêhъ + ihъ = novyihъ novahъ + ihъ = novyihъ
I novy + imi = novyimi novami + imi = novyimi
Stupnjevanje pridjeva
U staroslavenskome jeziku postoje tri stupnja pridjeva:
pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo; komparativ, kojim se iskazuje relativno svojstvo;