mini|desno|300px|Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon.
Hidrostatički tlak je tlak u unutrašnjosti mirne tekućine koji nastaje zbog njezine težine i raste linearno s visinom stupca tekućine iznad promatrane točke:
.
Ovdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine. Ukupni tlak na nekoj dubini jednak je zbroju hidrostatičkog i atmosferskoga tlaka:
Pokusima možemo dokazati da se tlak u tekućini: povećava s dubinom, jednak je na svim mjestima na istoj dubini (u istoj tekućini), djeluje jednako u svim smjerovima.
Izvod mini|desno|500px|Hidrostatički paradoks: Sila FA koju stvara hidrostatički tlak na vodoravno dno bilo kakve posude zavisi od dubine nestlačive tekućine H i iznosa površine dna posude A, a ne zavisi o obliku posude. Tlak možemo iskazati količnikom okomite sile F (pritisak) i plohe A na koju djeluje.
Na dubini h zamislimo plohu A usporednu s površinom tekućine. Na plohu A tekućina djeluje težinom stupca visine h. Najprije odredimo koliki je obujam V toga stupca:
Masa stupca tekućine može se iskazati iz gustoće:
pa je:
a težina stupca iznosi:
Budući da je tlak jednak količniku tekućine i plohe površine na koju djeluje, izraz za hidrostatički tlak glasi:
Hidrostatički tlak ovisi o dubini h u tekućini gustoće ρ.
Pojava koja se ogleda u tome da jednaki stupci iste tekućine djeluju na jednake površine dna posude jednakim silama neovisno o obliku posude i težini tekućine u njima, naziva se hidrostatičkim paradoksom.
Izvori
Kategorija:Hidraulika Kategorija:Tlak