Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) jest statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Koruške. Službeno je ime grada Klagenfurt am Wörthersee (slo. Celovec ob Vrbskem jezeru, hrv. Celovac na Vrbskom jezeru). S stanovnika (2020.) Klagenfurt je i najveći koruški grad.Stanovništvo 2018. , klagenfurt.at
Najveći dio stanovnika ili 89,4 % služi se njemačkim kao materinjim jezikom. Druga etnička skupina po brojnosti jesu Hrvati (3,3 %), a slijede ih Slovenci s 1,9 %. Oko 10 % koruških Slovenaca stalno je nastanjeno u Klagenfurtu.
Povijest Prema legendi je Klagenfurt osnovan na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je živio u obližnjoj močvari. Prema povijesnim izvorima grad je osnovao koruški vojvoda Herman sredinom 12. stoljeća. Godine 1246. je njegov sin vojvoda Bernhard grad premjestio na današnju lokaciju jer je na starom mjestu često bio poplavljen. Zbog toga se Bernhard smatra osnivačem grada. Godine 1492. kod Celovca se odvila bitka snaga austrijskog kralja Maksimilijana Habsburgovca i Osmanskog Carstva.
Godine 1514. grad je pogodio požar. Kasnije je grad obnovljen i postao značajno gospodarsko središte. Sagrađen je u pravokutnoj shemi prema renesansnim uzorima iz Italije. Sagrađen je kanal do obližnjeg jezera Wörthersee. 1809. su Napoleonove snage srušile gradske zidine. 1863. je sagrađena željeznička pruga koja je grad povezala s Bečom i Trstom i to je dalo značajan poticaj gospodarskom razvoju grada koji postaje najveći i najznačajniji u Koruškoj.
U 19. st. su većinu stanovnika grada činili Slovenci i grad je bio centar slovenske kulture. U njemu su boravili i djelovali najvažniji tadašnji slovenski intelektualci, pisci i umjetnici (Anton Martin Slomšek, Jurij Japelj, Anton Janežič, Andrej Einspieler, Matija Majar i France Prešeren). Oni su iz Klagenfurta (Celovca) širili ideje slovenskog nacionalnog preporoda i razvijali slovensku nacionalnu svijest.
Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske je došlo do spora između Austrije i novostvorene Kraljevine SHS oko pripadnosti Koruške. 1920. prema odredbama mirovnog sporazuma proveden referendum na kojem se 60 % stanovnika izjasnilo za Austriju iako su većinu u Koruškoj činili Slovenci. Nakon toga se s vremenom udio Slovenaca u gradu sve više smanjuje.
U Drugome svjetskom ratu grad je bio bombardiran. Dana 8. svibnja 1945. britanske snage ušle su u grad neposredno prije jugoslavenskih partizana koji su zauzeli veći dio Koruške i tražili njezino pripojenje Jugoslaviji. Nakon britanskog pritiska partizani su se povukli iz Austrije. Do 1955. Klagenfurt je bio dijelom britanske okupacijske zone u Austriji. U Klagenfurtu 1951. skupina hrvatskih izbjeglica osniva Počasni bleiburški vod za očuvanje sjećanja na žrtve Bleiburškog pokolja.
Nakon odlaska Britanaca grad se obnavlja i razvija. Bio je prvi grad u Austriji koji je uveo pješačku zonu. 2007. je promijenjeno službeno ime grada koji je nazvan Klagenfurt am Wörthersee. mini|lijevo|200px|Pogled na Klagenfurt s Radsberga mini|lijevo|200px|Magistrat mini|lijevo|200px|Katedrala
Zemljopis Klagenfurt se nalazi na jugu Austrije u dolini između Alpa i planina Karavanki kojima prolazi granica Austrije i Slovenije. Grad je u kotlini sa svih strana okružen brdima. Zapadno od grada se nalazi jezero Wörthersee (slov. Vrbsko jezero) koje je značajan rekreacijski centar i često se naziva "austrijsko more". Kroz grad teče rijeka Glan, a nedaleko od grada na jugu teče rijeka Drava. Na Dravi se nalazi nekoliko umjetnih jezera (najbliže gradu je Ferlacher Stausee).
Klima je umjereno-kontinentalna s relativno visokim godišnjim amplitudama temperature. S obzirom na to da je grad u kotlini, česte su temperaturne inverzije. S Karavanki često puše topli vjetar Föhn (fen) koji u proljeće uzrokuje brzo taljenje snijega.
Znamenitosti Glavni trg u starom dijelu grada je nazvan Stari trg (Alter Platz). Oko njega postoje građevine u renesansnom stilu. Značajna je fontana Lindworm s prikazom zmaja koji je simbol grada. U gradu postoji barokna katedrala.
Turizam se pretežno razvija na obližnjem jezeru Wörthersee koje je najtoplije od alpskih ledenjačkih jezera i na njemu se razvija rekreacijski turizam. Na njemu se nalazi najveća europska jezerska plaža. Posebna znamenitost je park Minimundus s umanjenim kopijama najpoznatijih svjetskih građevina. Pokraj jezera se nalazi i dvorac Maria-Loretto. U okolici postoji još dvoraca.
Poznati stanovnici Markus Ragger, šahovski velemajstor, višestruki austrijski prvak, prvi Austrijanac s Elo rankingom 2700 Anton Dolenc, hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice Klagenfurta
Kategorija:Gradovi u Austriji Kategorija:Statutarni gradovi Austrije