Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske. Administrativno sjedište i najveći grad županije je Gospić. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Ličko-senjskoj županiji živi stanovnika.
Zemljopis Uz velebitsko zaleđe koje zauzima 80 % prostora, županiju čini njegovo senjsko i karlobaško priobalje sa 17,65 % ukupne županijske površine, te sjeverozapdni dio otoka Paga s 1,74 % županijskog teritorija. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora površine 596,63 km² ili 1,9 % hrvatskog morskog akvatorija. U dužini od 100,16 km županija graniči s Bosnom i Hercegovinom što predstavlja 4,9 % državne kopnene granice.
Reljef Ličko-senjska županija gotovo se svojom cijelom površinom nalazi u gorskoj Hrvatskoj, u reljefno najvišem i najraščlanjnenijem dijelu Hrvatske. To je gorski prostor Dinarida.
U geološkom sastavu prevladavaju karbonatne naslage (vapnenci, dolomiti, breče) mezojoske starosti i paleogenske breče. Uz dna zavala, polja u kršu, vežu se naslage kvartarne starosti riječnog, padinskog i ledenjačkog podrijetla.
Klima
Kontinentalni dio – klima oštra s relativno kratkim vegetacijskim periodom. Srednja siječanska temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od –2 °C do –5 °C. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko –2 °C, a planine od –4 °C do –5 °C. 5 mjeseci godišnje minimalna temperatura se spušta ispod 0 °C. Snježni pokrivač bude visok do 3 m, a zadržava se oko 4 mjeseca. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18 °C, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12 °C – 14 °C. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19 °C u višem dijelu, a u nižem više od 20 °C. U Gospiću srednja temperatura u siječnju iznosi –1,9 °C. Apsolutne maksimalne temperature najviše su u dnu polja u kršu i u dolinama, one mogu biti vrlo visoke – do 35 °C.
Otoci
Pag
površina 284,56 km2 najviši vrh Sv. Vid 349 m dug 59 km širok 9,5 km submediteranska klima temperatura u siječnju oko 6 °C, a u srpnju 24 °C godišnja količina oborina 900 – 1000 mm.
Najviši planinski vrhovi
Velebit – Vaganski vrh 1757 m Velebit – Sveto brdo 1753 m Velebit – Visočica 1619m Velebit – Ljubičko brdo 1320 m Velebit – Sadikovac 1286 m Velebit – Kiza 1278 m Velebit – Bačić kuk 1306 m Velebit – Šatorina 1624 m Velebit – Veliki Zavižan 1676 m Plješivica – Ozeblin 1657 m Plješivica – Kremen Plješivica – Gola Plješivica Mala Kapela – Seliški vrh Lisina – Stipanov Grič 1233 m
Rijeke i jezera Vode na području Ličko-senjske županije pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.
Jadranskom slivu pripada prirodni tok rijeke Like koji je bio dug 78 km, po čemu je, poslije Trebišnjice, bila najdulja ponornica u Europi i čije porječje obuhvaća 1570 km2. Lika izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na 596 m nadmorske visine, a njen prirodni tok završavao je u Lipovom polju. Izgradnjom brane Selište voda rijeke Like skrenuta je kroz tunel dug 10,5 km u rijeku Gacku gdje se onda vode do Hidroelektrane Senj.
Rijeka Gacka (61 km) koja izvire u jugoistočnom dijelu Gackog polja na 457 m nadmorske visine i čije porječje obuhvaća između 400 i 600 km2 najvećim se dijelom prihranjuje podzemnim putem. Glavnina vode dolazi iz izvorišnog dijela kojeg čine: Veliko i Malo Tonkovića vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. U mjestu Vivoze rijeka Gacka račva se na južni krak koji vodi do čvorišta Šumećica, te na sjeverni krak koji prolazi kroz Otočac.
Vodni tokovi jugoistočnog dijela Ličko-senjske županije (općina Lovinac) pripadaju također Jadranskom slivu.
Obesnica, Kruščica (3,9 km2) i Holjevac u prirodnim su uvjetima ponornice koje ispod Velebita napjaju vrulje i izvore u podvelebitskom kanalu i u njegovu priobalju. Izgradnjom akumulacija Opsenica i Štikada međusobno su povezane kanalom i dovedene u akumulaciju Štikada. Vode Ričice ponornim sustavom ispod Velebita jednim dijelom završavaju u rijeci Zrmanji ili napajaju izvore u njenoj neposrednoj blizini, dok se drugim dijelom putem hidroenergetskog sustava RHE Velebit direktno upuštaju u rijeku Zrimanju.
Crnomorskom slivu pripada čitavi krbavski prostor, gornjokotarska dolina s Plitvičkim jezerima (2,0 km²), te ličko Pounje. Rijeka Una desni je pritok rijeke Save dug 207 km. Izvire na sjeveroistočnoj strani Stražbenice. S područja ličkog Pounja nema značajnih pritoka.
Rijeka Krbava je ponornica duga 20 km. Izvire u jugoistočnom dijelu Krbavskog polja u blizini sela Visuć, teče prema sjeverozapadu i ponire uz rub središnjeg dileja polja, a ljeti često presuši.
Krbavica je rijeka ponornica u krbavskom polju duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo.
Korana je duga 134,2 km i izvire iz Plitvičkih jezera. Kroz Ličko-senjsku županiju teče od mjesta Rastovača do mjesta Sadilovca u općini Plitvička Jezera.
Novčica je duga 29 km, ima površinu porječja od 164,8 km2 i izvire na istočnim padinama Velebita na 1286 m nadmorske visine.
Prošćansko jezero (68 ha, nadm. vis. 639m, dubina 37m) Ciginovac (7,5 ha, nadm. vis. 632 m, dubina 13m) Okrugljak (41 ha, nadm. vis. 613 m, dubina 10 m) Batinovac (1,5 ha, nad. m. vis. 610 m, dubina 5 m) Veliko jezero (2 ha, nad. m. vis. 607 m, dubina 7 m) Malo jezero (1ha, nad. m. vis. 605 m, dubina 4,2 m) Vir (0,6 ha, nad. m. vis. 598 m, dubina 23 m) Milino jezero (vodu pri ma iz Galovca) Gradinsko jezero (0,6 ha, nad. m. vis. 556 m, dubina 10 m) Veliki Burget (0,6 ha, nad. m. vis. 555 m, dubina 3 m) Galovac (12 ha, nad. m. vis. 582 m, dubina 23 m) Kozjak (82 ha, nad. m. vis. 535 m, dubina 46 m) Milanovac (2,5 ha, nad. m. vis. 532 m, dubina 18 m) Gavanovac (0,7 ha, nad. m. vis. 519 m, dubina 10 m) Kaluđerovac (2 ha, nad. m. vis. 505 m, dubina 13 m) Novakovića Brod (0,4 ha, nad. m. vis. 503 m, dubina 4,5 m)
Stanovništvo thumb|400x400px|Dobno-spolna piramida Ličko-senjske županije prema popisu stanovništva iz 2011.
Prema popisu iz 2021. u Ličko-senjskoj županiji živi 42.748 stanovnika. Ličko-senjska županija je najmanje naseljena županija u državi, gustoća naseljenosti je 2021. bila 7,99 stanovnika po km2. Broj stanovnika županije u stalnom je padu zbog velike prosječne starosti stanovništva te iseljavanja mladih.
Gradovi: Gospić Novalja Otočac Senj Općine: Brinje Donji Lapac Karlobag Lovinac Perušić Plitvička jezera Udbina Vrhovine
GodinaStanovništvo±%1857.155 467—1869.165 692+6,6 %1880.155 382−6,2 %1890.170 084+9,5 %1900.186 871+9,9 %1910.182 392−2,4 %1921.177 055−2,9 %1931.172 735−2,4 %1948.130 855−24,2 %1953.125 677−4,0 %1961.118 329−5,8 %1971.106 433−10,1 %1981.90 836−14,7 %1991.85 135−6,3 %2001.53 677−37,0 %2011.50 927−5,1 %2021.42 748−16,06 %
Infrastruktura
Cestovni promet Svoj središnji prometni značaj u Republici Hrvatskoj Ličko-senjska županija ostvaruje mrežom razvrstanih javnih cesta u ukupnoj dužini od 1.927,68 km. Na državne ceste otpada 600 km, na županijske 525 km i na lokalne 802 km. Među državnim cestama od posebnog je značaja cesta D1 koja spaja Zagreb sa Splitom i tako predstavlja najvažniju poveznicu sjevera i juga Hrvatske koja poseban značaj zadobiva u turističkoj sezoni. Osim nje, značajne su i državne ceste D8 Jadranska magistrala, D23, D25, D50, D218.
Udio cestovne mreže Ličko-senjske županije u cestovnoj mreži Hrvatske iznosi 6,4 %. Njima na temelju zakonskih odredbi upravljaju Hrvatske autoceste na dionicama autoceste, Hrvatske ceste d.o.o. mrežom županijskih cesta, a održavanje cesta obavlja poduzeće Lika ceste.
Gradnjom autoceste Zagreb – Split kroz Ličko-senjsku županiju županija je ojačala svoj središnji prometni značaj u Hrvatkoj i dobila dodatnu mogućnost gospodarskog razvitka.
Željeznički promet U Ličko-senjskoj županiji željeznički promet ima dugu tradiciju. Osnovu željezničkog prometa čini magistralna pomoćna željeznička pruga Ogulin – Knin – Split, poznata Lička pruga izgrađena 1925. koja prolazi područjem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km. Osamostaljenjem Republike Hrvatske Lička pruga postala je strategijska odrednica razvoja željezničkog prometa države. Novim ustrojem dražve bio je privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, pa je sveukupni željeznički promet na tom pravcu preuzela Lička pruga. Kako je ova željeznička pruga građena sa skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima trase i maksimalne brzine od 70 km/h, tako putovanje na relaciji Zagreb – Gospić traje preko 4 sata.
Stanje objekata na trasi pruge su nezadovoljavajuće. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski, stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo su u potpunosti uništene kolodvorske zgrade u Gospiću, a u drugim mjestima minimalno su osposobljene za funkciju.
Pomorski promet Tradicija pomorskog prometa vezana je uz nekadašnji značaj luka Karlobaga i Senja. Izgradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanje luke Rijeka s ostatkom Europe, ove su luke izgubile veće prometno značenje.
Zračni promet Na području županije dvije su zračne luke – Udbina i Otočac, koje su korištene za vojne i športske potrebe, kao i dio zračne luke Željava, koja se nalazi uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja. Udaljena je od Gospića oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto manje od 50 km. Uzletno-sletna staza omogućuje polijetanje zrakoplova od 27 t ukupne nosivosti, duljine 28 m i raspona krila 36 m. Zračna se luka može koristiti samo danju.
Zračna luka Otočac nalazi se 4 km jugoistočno od Otočca, na nadmorskoj visini od 463 m s uzletno-sletnom travnatom (stabiliziranom) stazom. Namijenjena je za promet športsko-turističkih zrakoplova, za aviotaksije, jedrilice i rekreaciju.
Zračna luka Željava korištena je ranje isključivo u vojne svrhe. Do rješenja granične linije s Bosnom i Hercegovinom neizvjesna je njezina namjena i korištenje, jer je jedan dio poletnih staza na teritoriju susjedne države.
Religija Županija obuhvaća najveći dio teritorija Gospićko-senjske biskupije, kojoj je na čelu biskup Marko Medo sa sjedištem u gospićkoj katedrali. U Krasnu se nalazi Svetište Majke Božje od Krasna.
Povijest
Usprkos ratnom okruženju Hrvatska je 1992. ustrojila novi upravno-administrativni sustav s 20 županija i Gradom Zagrebom. Tad je osnovana i Županija ličko-senjska koja je imala 3.747,65 km² i 71.215 stanovnika. Uz četiri grada, Gospić, Otočac, Pag i Senj u njenom je sastavu bilo pet općina, Brinje, Karlobag, Novalja, Perušić i Vrhovine. Nakon provedenih izbora u veljači 1993. prvu skupštinu Ličko-senjske županije činile su HDZ s 15 osvojenih mjesta, HSS s 2 mjesta i HSLS s 3 osvojena mjesta.
Završetkom Domovinskog rata prišlo se novoj upravno-administrativnoj podjeli Republike Hrvatske pa je tako 1997. proglašen novi zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj prema kojem Ličko-senjska županija s površinom od 3.350,50 km² postaje najvećom županijom u Hrvatskoj. U njenom sastavu nalaze se od tada četiri grada: Gospić, Otočac, Senj i Novalja u te osam općina, Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine.
Gospodarstvo
Statistika (2014.) Broj obrtnika: 1127
Broj zaposlenih u pravnim osobama: 10 378
Stopa nezaposlenosti: 21,3 % (3.794 osoba)
Udio Županije u broju zaposlenih RH: 0,5 % (FINA)
Udio Županije u broju poduzetnika RH: 0,7 % (FINA)