Divlji kupus (kupus divlji; , poznato i kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske. Još su ga od prethistorijskog doba prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Stalnom selekcijom, kroz dugo vremensko razdoblje, nastao je od divljeg kupusa današnjih veći broj kulturnih biljaka.
Kupus je uživao velik ugledkod Rimljana, koji su ga nazivali brassica, a Katon Stariji je kupus hvalio kao najbolje povrće u jednom od svojih djela De agricultura i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Već u 4. stoljeću pr. Kr. Teofrast (Aristotelov učenik) razlikuje tri vrste kupusa.
I crveni i zeleni kupus imaju puno vitamina C (kuhanjem se gubi), kalcija, fosfora, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, sumpora, mliječne kiseline, karotena, vitamina E, K i B grupe.
Varijeteti Brassica oleracea var. acephala (DC.) Schltdl.; Raštika, crno zelje ili crno zeli (lat. Brassica oleracea var. acephala) autohtona je povrtna vrsta koja se uzgaja u domaćinstvima na otocima i širem obalnom području istočne strane Jadranskog mora od Istre do Crnogorskog primorja.Z. Matotan (stručni rad). Očuvanje i zaštita starih domaćih sorti povrća Podravka d.d. Koprivnica Kina, Novi Zeland. Brassica oleracea var. albiflora Kuntze, Kina (Guangdong, Guangxi); Tajvan Brassica oleracea var. botrytis L.; Cvjetača Brassica oleracea var. capitata L.; Kupus glavati, glavato zelje Brassica oleracea var. gemmifera (DC.) Zenker; Kelj pupčar; Brassica oleracea var. gongylodes L.; široko kultivirana, Koraba Brassica oleracea var. italica Plenck, Brokula Brassica oleracea var. kashmiriana Naqshi & Javeid Brassica oleracea var. medullosa Thell. Brassica oleracea var. sabauda L., kelj Brassica oleracea var. sylvestris L. Lisnati kelj Brassica oleracea var. acephala (Toscano) Kovrčavi kelj Brassica oleracea var. sabellica, sinonim za Brassica oleracea var. botrytis L.
Galerija
Kiseljenje kupusa lijevo|mini|upright|Glavice kiselog kupusa u bačvi s rasolom. U početku se konzerviranje kupusa radilo na rimski način, tako što bi se glavice kupusa posipale solju, prelile octom i spremale u glinene posude, ali tek je slavenski način kiseljenja kupusa našao na opću primjenu. Za ispravno kiseljenje kupusa moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti bacil mliječne kiseline i kvasne gljivice, koje potiskuju gljivice plijesni i bakterije maslačne kiseline. Kiseli kupus sadrži značajne količine vitamina C, pa otklanja bolesti koje su povezane s nedostatkom tog vitamina. Tako je James Cook na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodoslovca Georga Forstera i nije izgubio niti jednog člana posade zbog skorbuta, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade Vasca da Game na plovidbi oko Rta Dobre Nade).
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Kupus Kategorija:Povrće