Ge-Pano-Carib.- Velika porodica Indijanskih jezika iz Južne Amerike koju dijele, ili obuhvaća jezika porodica: A) Macro-Cariban sa: Andoke, Bora-Huitotoan, Cariban, Kukurá, Taruma, Peba-Yagua. Drugu veliku granu čine jezici B) Ge-Pano s ograncima b1. Macro-Panoan: Charruan, Guaycuruan, Lulean, Mascoian, Mataco-Macan, Mosetenan, Pano-Tacanan i Vilelan. b2. Macro-Ge s Bororoan, Botocudo, Caingangan, Camacanian, Carajan, Chiquitoan, Fulnio, Ge, Guato, Machacalian, Ofayé, Oti, Pataxó, Purian, Rikbaktsa, Yabuti.
Ova Velika porodica obuhvaća preko 200 jezika koji se govore istočno od Anda, osobito u brazilskom bazenu Amazone. Broj govornika je veoma malen, oko 1,000,000. Najbrojniji su karipski jezici (preko 80 jezika) koji se govore u sjevernim regijama Južne Amerike, među kojima karipski jezik ima oko 5,000 govornika. Macro-panoanski jezici (ima ih preko 70) rašireni su u Peruu i Boliviji i na istok do Brazila. Mataco-Macan se govore u sjevernoj Argentini i Paragvaju a imaju preko 10,000 govornika.
Prema McQuownu (1955) i Greenbergu (1956) phylum' Ge-Pano-Carib' obuhvaća porodice ( 'families' ''): a) Macro-Ge a1) Ge sa sjeverozapadni, središnji i Jeico, svi iz Brazila; a2) Caingangan, iz Brazila svi osim Ivitorocai (Paragvaj); a3) Camacanian, Brazil; a4) Machacalian, Brazil; a5) Purian s Coroado, Puri, Pataxo, Malali, Coropo, Gutucracan, Nacrehe, Giporoc, Poica, Anquet, Nacnhanuc, Aimore, Aimbore i Chiquito, svi u Brazilu; a6) Chiquito a7) Fulnio a8) Guato a9) Oti b) Borotoque s Bororoan i Otuquean, prvi u Brazilu, drugi u Boliviji; c) Carajan, Brazil; d) Macro-Panoan d1) Panoan, u Boliviji, Brazilu i Peruu; d2) Tacanan d3) Macro-Guaycuruan a) Mataco_Macca b) Guaycuruan c) Lule-Vilelan d) Mosetenan e) mascoian f) Charrua e) Nhambicuaran i Pseudo-Nhambicuara u Brazilu (prema drugoj klasifikaciji porodica Nhambicuaran pripada u Macro-Tucanoan a Huarpean u Chibchan-Paezan); f) Huarpean, Argentina.
Vanjske poveznice Tronco Ge-Pano-Caribe Amerind: Greenberg 1987
Kategorija:Indijanski jezici Kategorija:Jezici po abecedi:Ž