Hormoni su tvari koje kao "glasnici" u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Hormoni po sastavu mogu biti steroidi, prostaglandini, amini, peptidi i proteini. Hormoni kruže krvlju i dolaze u dodir gotovo sa svim stanicama.
Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr.: stres). Dio medicine koji se time bavi je endokrinologija, iz grane interne medicine.
Žlijezde su skupine stanica koje izlučuju kemijske tvari, a mogu biti žlijezde s vanjskim i unutarnjim lučenjem.
Hormone luče žlijezde s unutarnjim lučenjem: hipofiza, štitna i doštitne žlijezde, prsna, nadbubrežne žlijezde, gušterača, muške spolne žlijezde (sjemenici) i ženske spolne žlijezde (jajnici).
Najvažnija žlijezda s unutarnjim lučenjem je hipofiza i ona je smještena u bazi mozga, tik ispod hipotalamusa.Hipofiza luči mnoge hormone i upravlja radom drugih žlijezda, primjerice štitnjače, kore nadbubrežne žlijezde, jajnika i sjemenik.
Mozak nadzire rad žlijezda usklađujući njihovu tijesnu međusobnu suradnju u lučenju hormona. Na taj način održavaju zdravlje organizma.
Popis i funkcije Sljedeći popis iznosi neke od važnijih hormona i njihove funkcije: Hipotalamus: Faktor lučenja adrenokortikotropina (CRH) – potiče lučenje adrenokortikotropina (ACTH). Faktor lučenja hormona rasta (GRH) – potiče lučenje hormona rasta (GH). Faktor lučenja gonadotropina (GnRH) – potiče lučenje FSH i luteinizirajućeg hormona (LH). Faktor inhibicije lučenja melatonina (MIH) – koči lučenje melatonina (MSH). Faktor inhibicije lučenja prolaktina (PIH) – koči lučenje prolaktina. Somatostatin (GIH) – koči lučenje hormona rasta (GH) i mnogih drugih hormona (tireotropin ili inzulin).
Hipofiza Adenohipofiza (prednji režanj): Adrenokortikotropni hormon (ACTH) – potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde. Tireotropni hormon (TSH) – potiče lučenje hormona štitne žlijezde. Folikul stimulacijski hormon (FSH) – potiče sazrijevanje folikula u jajnicima. Prolaktin (PL ili LTH) – potiče proizvodnji proteina mlijeka u mliječnim žlijezdama. Hormon rasta (GH) – potiče proizvodnju proteina i rast tkiva. Luteinizirajući hormon (LH) – regulira sazrijevanje folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak žutog tijela, u muškaraca lučenje androgenih hormona. Pars intermedia (srednji režanj) (samo kod životinja): Hormon stimulacije melanocita (MSH) (Intermedin) – potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože). Neurohipofiza (stražnji režanj): Antidiuretički hormon (ADH) (ili Vazopresin) – povećava reapsorpciju vode u bubrezima. Oksitocin – izaziva kontrakcije glatkih mišića u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju.
Epifiza (Pinealna žlijezda): (Melatonin) – regulira cirkadijalni ritam (prilagodbu organizma na izmjene dana i noći).
Štitna žlijezda: Tiroksin (T4) – ubrzava metabolizam, povećava toplinu, potiče rast i razvoj. Trijodtironin (T3) Kalcitonin (Tireokalcitonin) – smanjuje otpuštanje kalcija iz kostiju i pojačava lučenje fosfata i kalcija urinom.
Doštitna žlijezda: Hormon doštitne žlijezde (Parathormon) (PTH) – potiče otpuštanje kalcija iz kostiju, povećava apsorpciju kalcija i smanjuje njegove izlučivanje.
Gušterača (endokrini dio gušterače): Glukagon – potiče razgradnju glikogena u jetri i otpuštanje glukoze u krv. Inzulin – pojačava ulazak glukoze u stanice, posebno kod jetre i mišića
Nadbubrežna žlijezda Srž nadbubrežne žlijezde – glavni učinci: porast krvnog tlaka, ubrzanja rada srca, širenje dišnih putova, pojačani metabolizam glukoze, usporavanje probave. Adrenalin Noradrenalin Kora nadbubrežne žlijezde: Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju) Aldosteron – potiču apsorpciju natrijevih iona u bubrezima. Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) – sudjeluju u prometu glukoze i koče upalne reakcije. Kortizol – potiče stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri, koči obrambene reakcije i upale u tkivima. Kortizon Kortikosteron Androgeni (U trećem sloju) – muški spolni hormoni koje luči nadbubrežna žlijezda muškaraca i žena.
Spolne žlijezde: Testisi: Estrogen – potiče razvoj jajašca i djeluje na endometrij maternice. Jajnici: Progesteron – održava cikličke promjene endometrija maternice. Testosteron – potiče razvoj spermija.
Bubreg: Renin – potiče pretvorbu i nastank angiotenzina I, regulira krvni tlak preko sustava renin-angiotenzin. 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitrol) – služi za odlaganje kalcija u kostima i njegovu absorbciju u probavnom sustavu. Eritropoetin – ključni hormon u stvaranju eritrocita. Srce: Atrijski natrijuretski peptid – smanjuje krvni tlak prilikom istezanja atrijskog miokarda. Želudac: Gastrin – potiče lučenje HCl-a iz parijetalnih stanica. Tanko crijevo: Sekretin – potiče izlučivanje hidrogenkarbonata i vode u egzokrinim stanicama gušterače. Kolecistokinin – potiče oslobađanje enzima gušterače. Adopociti: Leptin – regulira glad i sitost te potrošnju energije utječući na termogenezu. Posteljica: Ljudski korionski gonadotropin (hCG) – spriječava invulaciju žutog tijela i menstruaciju nakon oplodnje. Ljuski somatomamotropin – počinje s lučenjem otprilike u 5. tjednu trudnoće, slično djelovanje hormonu rasta. estrogeni progesteron
Vidi još
Endokrini sustav Živčani sustav
Izvori
Vanjske poveznice Znanje.org