Izbično je naseljeno mjesto u gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Smješteno je na sjeverozapadu Širokog Brijega podno brda Varda. Župa Sv. Josipa radnika pored Izbična obuhvaća još Donju i Gornju Britvicu, te zaseok Solde iznad Izbičkog polja, koje pripada mjestu Donjem Crnču. Ostali zaseoci u Izbičnu su Crnjci, Hrkaći, Pavkovići i Tribošić.
Još 1867. se Izbično spominje kao naselje, ali se župa osniva tek 1917. godine. Njen prvi župnik biva fra Jozo Bencun. Od tada Izbično izrasta u jedno od najznačajnijih naselja općine Široki Brijeg, s više od 400 stanovnika u župi. Nalazi se na otprilike 600 metara nadmorske visine, oko 10 kilometara od središta grada.
Svake godine, 16. kolovoza slavi se Izbičijada, gdje se okupljaju ljudi koji su rođeni u Izbičnu, kao i ostali gosti. Rastući iz godine u godinu, privlači više tisuća posjetitelja.Izbičijada 2014., izbično.info, 18. kolovoza 2014. U Izbičnu djeluje i lokalno kulturno-umjetničko društvo Brda, osnovano 2007. godine. U mjestu se svake godine obilježava obljetnica mučeništva dviju Dragica Pavković iz Izbična.
Povijest Povijest Hercegovine, a gotovo i cijele Bosne, usko vezana i čini i povijest Hrvatske i Hrvata općenito, a tu je širokobriješka kotlina. U toj kotlini i pokrajini se nalazi također Izbično. Stoga sva ranija povijest Hercegovine i Širokoga Brijega je ujedno povijest Izbična. Ovo je povijest Izbična od postanka župe pa nadalje.
Osnivanje župe Shematismus fra Petra Bakule iz 1867. godine o Izbičnu govori samo onoliko koliko se spominje uz Široki Brijeg. Ista je stvar i sa Šematizmom fra Martina Mikulića iz 1903. godine. Donekle je i logično jer tada župa još nije ni postojala. 1867. godine se spominje da je Izbično imalo 46 obitelji u kojima je živio 291 član. Župa je utemeljena 1917. godine.
Župa Izbično se četvrta odcijepila od matične župe Široki Brijeg. U sastavu župe bila su naselja: Izbično, Donja i Gornja Britvica, zaselak Solde u Donjem Crnču i zaselak Tribošić u Donjoj Britvici. Britvica i Izbično, dva sela, u blizini planina Čvrsnice i Čabulje, potpadala su pod župu Široki Brijeg. Ta su sela htjela osnovati svoju župu, jer su previše bili udaljeni od središta župe. Definitorij Franjevačke provincije odobrio je njihov zahtjev 12. travnja 1918. Tada Definitorij iste Provincije određuje novoga župnika fra Jozu Bencuna iz Međugorja.
Unatoč utemeljenju župe, Izbično još nije imalo žitelja i obitelji unutar novonastale župe. To će se tek dogoditi tridesetih godina prošloga stoljeća, što je donekle bilo i razumljivo jer su se tada još stvarali uvjeta za život. Njen prvi župnik je bio fra Jozo Bencun. Ostao je sve do 1939., a počeo je utemeljivati župu i župnu kuću, crkvu i crkvice, odnosno groblja i kapelice po grobljima. Više je puta dolazio i odlazio iz Izbična, pa je zato njegov trud još cijenjeniji jer je bilo teško utemeljiti jednu novu župu, koja se na početku zove Britvica i nakon pet godina Izbično.
Prvi župnici 250px|mini|desno|Crkva u Izbičnu 1976. godine Fra Bencun je došao 1917. godine u Izbično, odnosno u Britvicu. Poslan je po razmještaju osoblja u Britvicu 1917., a to se ponovilo sve do 1922. Jedino se odstupilo od toga 1921. kada je Bencun bio u nesporazumu i s novim župljanima i sa svojim starješinstvom, pa je jednu godinu bio premješten na Široki Brijeg.
Ova priča ili tvrdnja o nazivu župe Britvica, osim što ima temelje u dokumentima ima svoje temelje i u logici stvari onoga vremena. Naime kada se trebala bilo gdje u selu ili mjestu graditi crkva, župni stan, škola ili bolnica i sl., ako nema strogoga središta onda se središte tražilo i određivalo da bude upravo u sredini. Ta sredina je ponekad bila pravedna, a nekad sporna. Tako je bilo predloženo da župno središte bude kod državne čatrnje na Vlakama u Gornjoj Britvici. Tu je logika sredine župe jer je tada bila i Žečevina i Cerovi Dolac (do 1958.) u sastavu župe. Stoga, ako se uzme u obzir veličina župe, to je bila sredina. Međeutim, to je propalo jer je župnik fra Jozo oštro reagirao i čak se zamjerio glavarima zbog svoje grube izjave. On je rekao da fratar - svećenik nije „ćuko“, te da i njemu treba „komšiluk“, a druga je i ta tko će sagraditi u pustinji bez puta i ljudi kuću i crkvu. Bencun je pobijedio u tom sporu.
250px|mini|lijevo|Unutrašnjost izbičke crkve Bencun je u tri navrata bio župnik Izbična, zapravo jedini župnik Britvice i dva puta župnik Izbična. Međutim, druga logika sredine župe je bila kod Tribošića prema Hrkaćima. I tu je jednako bunar i voda. No, i to je propalo. Treća mogućnost nekakvoga središta župe je bila zagovarana na današnjem središtu Izbična, kako se kaže kod mejane. Propalo je i to. Onda je odlučio izvor Žabljak i njegova živa voda. Poklonjena je njiva franjevcu uz sami izvor u Jezeru, ali i zemljište za crkvu i kuću na brežuljku kod Pavkovića otprilike 500m zračne linije južno od izvora. I to je presudilo. U Izbičnu je 1923. počela izgradnja župnoga ureda i stana za župnika. Župnik se konačno dogovorio sa župljanima oko darivanja zemljišta na sadašnjem mjestu.
Jozo Bencun odlazi za župnika u Gabelu netom što je malo ustrojio župu, napravio kapelicu i kuću dobrano dovršio. U Izbično dolazi novi župnik fra Ante Šola – Sladojević. Bavio se izrađivanjem predmeta od drveta. Ante Šola ostaje u župi dvije godine, zatim ubrzo umire. Fra Jozo Bencun dolazi ponovno u Izbično za župnika. Nastavlja raditi na dobrobit mjesta i vjernika. Između dva rata natalitet je veoma visok, mortalitet dosta nizak, prirast sela veoma velik.
Drugi svjetski rat i poraće 220px|mini|spomenik žrvama Drugog svjetskog i Domovinskog rata Župa posjeduje matice krštenih, vjenčanih i umrlih od samoga osnutka iako su ih komunistički pismenjaci, nažalost naših krajeva, uništili. Matice su trenutno u Sveučilišnoj Biblioteci u Zagrebu na uvezivanju, sređivanju i snimanju. Međutim i Talijani su kumovali pljačkom arhiva 1944. i odnošenjem svega što se dalo odnijeti. Matice su kasnije vraćene u Izbično.
Drugi svjetski rat pogodio je i Izbično; 62 župljana je izgubilo živote. 1945. godine, partizani su odveli i ubili fratre Jozu Bencuna, Anđelka Nuića, Metoda Puljića, Nevinka Mandića i Bonu Andačića. Marko Dragićević je bio jedan od franjevaca koji su se čudom spasili; on kasnije postaje izbičkim župnikom.
U poratno vrijeme i župa Izbično gubi svoje stanovnike, mladi ih napuštaju; popratna pojava je postupni pad nataliteta. Ipak poratni prirast nije malen: više stotina osoba. Međutim, toga predratnog i poratnog prirasta nema. Već 40 i više godina župa je gotovo na istom broju. Bar 1000 Izbičana je kroz to vrijeme napustilo svoj kraj. Iseljavanje su barem donekle usporili i ublažili rudnici boksita. Tu su mnogi našli radno mjesto; drugi su ga potražili u drugim zemljama i mjestima, najčešće Zagrebu ili Njemačkoj.
Novija povijest 250px|mini|Pogled na današnje središte Izbična Dok je župnji stan 1923. godine sagradio prvi župnik Jozo Bencun, župnu crkvu gradi fra Željko Zadro od 1964. do 1966. Ograđena su i uređena groblja s kapelicama. Renovacija crkve, koja je dobila današnji izgled, započeta je 1977. godine.
U Domovinskom ratu i Ratu u Bosni i Hercegovini, također se našao velik broj žitelja Izbičana. Na sreću, nije bilo nesreća i zločina kojih bi se moglo usporediti s onima iz Drugoga svjetskog rata koji su pogodili selo.
Danas, Izbično je jedna od većih župa na području općine Široki Brijeg, s oko 500 stanovnika. Njen trentutni župnik od 2005. godine je fra Franjo Mabić. Za njegovo su se vrijeme sagradile dvije crkve, u Gornjoj i Donjoj Britvici, kao i mnoga druga infrastrukturalana djela.
Župnici Izbička je župa u svojih stotinjak godina promijenila 13 župnika. Svi su bili franjevačkog reda. Prvi župnik nakon utemeljenja župe bio je Jozo Bencun. On je ujedno i najduže obnašao dužnost izbičkog župnika; u dva mandata proveo je 20 godina u selu. Između njegova dva mandata, djelovao je Ante Šola - Sladojević. Njegov mandat od dvije godine bio je najkraći, uz onaj Anđelka Nuića. Također, Bencun, Nuić i Metod Puljić bili su jedni od pobijenih hercegovačkih franjevaca 1945. godine od strane jugoslavenskih partizana. Kao posljedica, župa je četiri godine nakon drugog svjetskog rata bila bez župnika, dok u Izbično nije stigao Milivoj Bebek.
Trenutačno župu vodi fra Robert Kiš, rodom iz Mostara. On dolazi nakon iznenadne smrti dotadašnjeg župnika fra Franje Mabića, koji je preminuo 27. travnja 2015. u izbičkoj župnoj kući od srčanog udara. Mabić, koji je dužnost preuzeo 2005. godine, jedan je od najproduktivnijih župnika Izbična, sagradivši dvije crkve i napisavši više knjiga o Izbičnu i dvjema Dragicama Pavković. Njegov župnički mandat od deset godina je drugi najduži u povijesti župe, nakon Joze Bencuna.
# Župnici župe Izbično Godina 1. Fra Jozo Bencun 1917. – 1926. 2. Fra Ante Šola (Sladojević) 1926. – 1928. Fra Jozo Bencun 1928. – 1939. 3. Fra Anđelko Nuić 1939. – 1941. 4. Fra Metod Puljić 1941. – 1945. župa bez župnika 1945. – 1949. 5. Fra Milivoj Bebek 1949. – 1958. 6. Fra Željko Zadro 1958. – 1966. 7. Fra Čedo Škrobo 1966. – 1969. 8. Fra Teofil Leko 1969. – 1977. 9. Fra Marko Dragićević st. 1977. – 1982. 10. Fra Dinko Maslać 1982. – 1991. 11. Fra Nedjeljko Martinović 1991. – 1998. 12. Fra Drago Čolak 1998. – 2005. 13. Fra Franjo Mabić 2005. – 2015. 13. Fra Robert Kiš 2015.–
Zemljopis Položaj Župa Izbično je smještena na sjeverozapadnom dijelu općine Široki Brijeg. Sa svoje južne strane graniči sa selom Dobrkovići a kanjon Brine dijeli je od sela Ljubotići te sa zapadne strane Crnih Lokava, dok joj je istočni susjed župa Crnač.
Reljef Izbično je brdo, na otrpilike 600 m nadmorske visine, iako visina varira u zaseocima. Na istočnoj strani nalazi se izbičko Polje, poznato jer se na njemu obilježava Izbičijada. Iznad Polja je brdo Varda, koje seže do 1000 metara nadmorske visine. U blizini je i izbičko Jezero, koje je u zimskim danima ispunjeno vodom, dok ljeti presuši. Na zapadu, nalazi se kanjon Brina, kroz koji protječe rijeka Ugrovača.
Klima Klima u Izbičnu je umjereno-topla; ljeta su poprilično topla dok su zime hladne i najčešće popraćene snijegom.
Stanovništvo 220px|mini|Crkva u Izbičnu na Ivanjdan 220px|mini|Spomenik žrtvama 2.svjetskog i Domovinskog rata u Donjoj Britvici
Župa Izbično je, po podatcima iz 2007. godine, imalo 470 žitelja u 149 obitelji. Dakle, ako se oduzmu žitelji Donje i Gornje Britvice, Izbično je kao naseljeno mjesto sa svojim zaseocima imalo 288 stanovnika. Prema podacima krštenih i umrlih od 1991. do 2007. ukupno je kršteno 86, a umrlo 123 osobe. Dakle, prirodni prirast je negativan za 37 u 17 godina.
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedećiNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.:
ukupno: 315
Hrvati - 313 ostali, nepoznati i neopredijeljeni - 2
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.:
ukupno: 196
Hrvati - 196
Crkve i spomenici 250px|mini|Crkva u Donjoj Britvici Izbično U Izbičkom selu Pavkovići se nalazi i glavna župna crkva Sv. Josipa Radnika, te spomenik žrvama Domovinskog rata ispred crkve. Crkva je, uz velike blagdane, najispunjenija na blagdan Sv. Ivana, ili lokalno Ivanjdan. Osim Ivanjdana, u Izbičnu se također slavi blagdan Sv. Josipa 1. svibnja, kao dan župe.
Crkva je nakon dvije gradnje bila dovršena 1966. godine. Sagrađena je na mjestu stare crkvice, koja je postojala još od nastanka župe. Obnovu crkve provodi fra Željko Zadro. Nakon što je Zadro započeo obnavljanje, bolest ga je spriječila u dovršetku. Današnji izgled crkva dobiva 1977. godine