Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., , (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) međunarodno je nepriznata država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva i Venezuela, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².
Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.
Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.
Zemljopis mini|lijevo|Administrativna podjela Abhazije Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Enguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.
Administrativna podjela
minijatura|Jezero Rica. minijatura|Pogled s rta Picunda na Kavkaz. minijatura|Gagra — pogled s Crnog mora. Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su: (1) Okrug Gagra (2) Okrug Gudauta (3) Suhumi (4) Okrug Gulrifši (5) Okrug Očamčira (6) Okrug Tkvarčeli (7) Okrug Gali
Gradovi Suhumi, glavni grad (43.700 st.) Gagra (10.700 st.) Gudauta (7700 st.) Gulrifši Novi Afon (1300 st.) Očamčire (4700 st.) Gali (7200 st.) Bichvinta Tkvarčeli
Stanovništvo Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.
Kretanje broja stanovnika i etnička struktura Godina popisa Gruzijci Abhazi Rusi Armenci Grci Ukupno1926. 67.494 55.918 ? ? ? 201.0001959. 158.200 56.197 86.700 64.400 ? 405.0001970. ? 77.276 ? ? ? 199.5961979. 213.322 83.087 79.730 73.350 13.642 486.0821989. 239.872 93.267 74.913 76.541 14.664 525.0612003. 45.953 94.606 23.420 44.870 1486 215.272
Poznate osobe Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918. – 1968.) Fazil Iskander, abhaski pisac Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povjesničar i etnograf (1916. – 1995.) Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik
Izvori
Vanjske poveznice Službena stranica abhazijskog predsjednika Rat u Abhaziji
Kategorija:Nepriznate države
Kategorija:Administrativna podjela Gruzije Kategorija:Teritoriji pod okupacijom