350px|mini|Posljednja večera, Leonardo da Vinci. Veliki četvrtak je peti dan u Velikom tjednu i prvi dan Vazmena trodnevlja koji slavi spomen na posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, kako je opisana u kanonskim evanđeljima. Prethodi joj Velika srijeda, a slijedi ju Veliki petak.
Velikim četvrtkom započinje Vazmeno trodnevlje, razdoblje u kojemu se slavi Isusova muka, smrt i uskrsnuće. Misa večere Gospodnje obično se slavi navečer, kada počinje petak prema židovskoj tradiciji, jer se Posljednja večera održavala na blagdan Pashe, prema trima sinoptičkim evanđeljima. Na Veliki četvrtak ujutro biskupi sa svim svećenicima iz svojih biskupija slave Misu posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu) te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Veliki četvrtak uvijek dolazi između 19. ožujka i 22. travnja.
Liturgijsko slavlje mini|300px|<center>Katolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak 2006. Uvodni obredi: ulazna pjesma i pozdrav, pokajnički čin, Slava (Gloria) i zborna molitva Služba riječi: tri čitanja (prvo i drugo čitanje, evanđelje) i homilija Pranje nogu: neobvezno, u tradicionalnom obredu odvija se prije liturgije Euharistijska služba: priprava darova, euharistijska molitva i pričest Prijenos Svetotajstva iz svetohraništa u pokrajnju kapelu ili kriptu Getsemanska ura: sat vremena šutnje i klanjanja pred Presvetim Sakramentom
Dok se pjeva Slava, na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do Slave u Vazmenom bdjenju na Veliku subotu.
U bizantskom katoličkom obredu, grkokatolici na Veliki četvrtak slave Večernju s Liturgijom sv. Bazilija u jutarnjim ili ranim popodnevnim satima, a navečer Jutarnju Muke Gospodnje Velikoga petka na kojoj se čitaju Evanđelja Muke.Vladika Stipić služio liturgiju sv. Bazilija na spomen Gospodnje večere ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. travnja 2026.
Pobožnosti Getsemanska ura
Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: „Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?”
Pobožnost sedam crkava
Sveti Filip Neri ustanovio je u Rimu pobožnost sedam crkava, koja se obdržava u pojedinim dijelovima svijeta, a čini ju pohod sedmerim crkvama uz molitvu i razmatranje događaja iz Kristove muke.
Razmatranje Muke Od 19 sati (prva ura) počinje se moliti pobožnost pasionista Sati Muke Gospodnje, u kojoj se svaki sat od 19 sati na Veliki četvrtak do 18 sati na Veliki petak razmatraju događaji iz Kristove Muke, od agonije u Maslinskom vrtu i suđenja Isusu do križnoga puta i smrti na Kalvariji zaključno s njegovim ukopom.Bajor, Boguslaw; Wikiel, Michal (prir.). Sati Muke Gospodnje: Posljednji dan Gospodina našega Isusa Krista , prev. Marin Saganić, Zaklada Vigilare: Zagreb, ISBN 978-953-59218-4-4.
Tradicije U dijelovima Hercegovine i dalmatinskog zaleđa Veliki četvrtak naziva se i „zeljavi četvrtak” ili „zeleni četvrtak” jer se u svakoj obitelji kuha i jede zelje,Žužul, Anamarija. 2017. Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji Imotskog kraja Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 11-12 u dalmatinskom zaleđu i soparnik ili zelenjak.
U Zapadnoj Hercegovini (Posušje,Kelava, Josipa. 2019. Korizmeno-uskrsni običaji u Posušju Bosna Franciscana, 50, str. 263-292 Široki Brijeg, Grude), ramskom i duvanjskom kraju, nekim dijelovima Bosne, šibenskome zaleđu,Dragić, Marko. 2015. Veliki tjedan u crkveno-pučkoj baštini šibenskoga zaleđa. Titius, 8 (8), str. 165. drniškom kraju,Vukičević, Katarina. 2016. Suvremena etnografija tradicijske kulture u drniškom kraju Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 68 Imotskoj i Cetinskoj krajiniStrukan, Marina. 2024. Pasionska baština, uskrsno vrijeme i Tijelovo u cetinskome kraju Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet, str. 7-9 na Veliki četvrtak moli se molitva „Dušice grišna” („Dušo grišna”, „Križići”), poznata i pod nazivom „Sto dušica”. Osobito su ju molile pastirice i djevojke.Dragić, Marko. 2014. Starinske molitve u šibenskom zaleđu Titius 6-7 (6-7), str. 286-287
Povezani članci Posljednja večera Isus na Maslinskoj gori Liturgijska godina Žudije Bazilika svetoga groba Za križen
Izvori
Literatura Članci
Vanjske poveznice Sestrinski projekti
Kategorija:Vazmeno trodnevlje
pcd:Jeudi jeudyou