Janko Bedeković (Zaprešić, 15. srpnja 1884. – Zagreb, 9. travnja 1938.), bio je pravnik, upravnik zagrebačke policije, zloglasni proganjatelj i zlostavljač političkih uhićenika.
Životopis Janko Bedeković rođen je u Zaprešiću 1884. godine.Mario Stipančević, Vampir iz Petrinjske: obris portreta Janka Bedekovića, Gordogan, br. 35-36 (79-80), zima-jesen 2017., str. 104., 109., pristupljeno 4. rujna 2022. Podrijetlom je iz turopoljske plemićke obiteljiJosip Horvat, Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata), SNL, Zagreb, 1984., str. 309. Bedeković Kobilički koja se spominje već od polovice 16. stoljeća. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu gdje je završio i studij prava. Stupio je prije Prvoga svjetskog rata u redarstvenu službu kao inspektor. Početkom Prvoga svjetskog rata postao je poznat po svojim istupima "protiv političkih uhapšenika, navlastito Srba".Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., , fusnota 476, str. 233.-234.Josip Horvat, Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata), SNL, Zagreb, 1984., str. 309.: Nakon Prvoga svjetskog rata postaje pouzdanik karađorđevićevskih vlasti te je postao i kotarskim predstojnikom u Sušaku i Crikvenici. Tada se, 1921. godine, istaknuo progonima i kažnjavanjem građana Crikvenice zbog izražavanja hrvatstva.Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., , fusnota 48, str. 69. Unatoč svojoj prošlosti u novoj državi brzo je napredovao u karijeri. Bio je šef zagrebačke policije u dva navrata, prvi puta od kraja 1924. do 1926. godine, a drugi puta od travnja 1929. do srpnja 1932. godine. U razdoblju između 1926. i 1929. godine bio je u Beogradu u ministarstvu unutarnjih poslova. Početkom travnja 1929. godine postaje upravnik policije u Zagrebu kada se istaknuo nemilosrdnim progonima svih politički nepodobnih osoba, a osobito je bio okrutan prema komunistima i pripadnicima ustaškoga pokreta, napose nakon proglašenja Šestosiječanjske diktature jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Po svjedočanstvima vlastoručno je mučio svoje uhićenike na policiji.Josip Horvat, Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata), SNL, Zagreb, 1984., str. 309.: James J. Sadkovich, The Use of Political Trials to Repress Croatian Dissent, 1929-1934, Journal of Croatian Studies, XXVIII-XXIX, 1987-88 Annual Review of the Croatian Academy of America, Inc. New York, N.Y., preuzeto 24. listopada 2012.Tomislav Jonjić, Proces Hranilović-Soldin. Prilog poznavanju postanka ustaškog pokreta, str. 179., tomislavjonjic.iz.hr, pristupljeno 17. ožujka 2017. Vodio je zagrebačku policiju u akciji u kojoj su ubijeni Mijo i Slavko Oreški, a Janko pl. Mišić izvršio je samoubojstvo,Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., , str. 289.: u Samoboru 27. srpnja 1929. godine, te tom prigodom iskoristio zaplijenjene dokumente za veliki proces protiv komunista. Objavio je nekoliko brošura i knjigu Zbirka zakona, naredaba i svih propisa državne uprave: po abecednom i vremenskom redu, Google books, preuzeto 24. listopada 2012. a u tekstu "Kultura i narodno jedinstvo" otvoreno je zastupao unitarističku ideologiju. Poznat je po tome što je naredio ubojstvo hrvatskoga povjesničara Milana Šufflaya. Za njegova je mandata uhićen, osuđen i utamničen hrvatski zastupnik Jakov Jelašić, "duša hrvatskog političkog gibanja", koji se od robijanja u zloglasnoj kaznionici u Srijemskoj Mitrovici kronično razbolio i prerano umro.*Jakov Jelašić. Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 19. ožujka 1938., str. 4.
Janko Bedeković umro je u psihijatrijskoj bolnici u Vrapču, u Zagrebu, 1938. godine.
Djela Neiscrpiva građa za pripravu sokolskih prednjaka, Tiskara Merkantile, Sušak [i. e.] Zagreb, 1922.Neiscrpiva građa za pripravu sokolskih prednjaka / napisao Janko Bedeković, katalog.kgz.hr, pristupljeno 17. ožujka 2017. Vježbe na konju za učenice, naraštaj i sokolice, vlast. nakl., Zagreb, 1923.Vježbe na konju za učenice, naraštaj i sokolice / po češkim vrelima sakupili J. Bedeković i D. Šulce, katalog.kgz.hr, pristupljeno 17. ožujka 2017. (suautor Dragutin Šulce)Mario Stipančević, Vampir iz Petrinjske: obris portreta Janka Bedekovića, Gordogan, br. 35-36 (79-80), zima-jesen 2017., str. 119., pristupljeno 4. rujna 2022. Vježbe na konju za đake, naraštaj i sokolove, vlast. nakl., Zagreb, 1923. (suautor Dragutin Šulce) Zbirka zakona, naredaba i svih propisa državne uprave: po abecednom i vremenskom redu, vlast. nakl., Zagreb, 1926.
Bilješke Josip Horvat ističe, da je kralj Aleksandar, kada je dr. Milivoj Dežman, dugogodišnji urednik zagrebačkog lista "Obzor" u jednoj audijenciji spomenuo okrutnost J. Bedekovića, odgovorio - "Zahode čistiti ne mogu dati nadbiskupu Baueru. Za prljave poslove moram imati ljude koji to razumedu".Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., , fusnota 476, str. 234.
Izvori
Ostali projekti
Kategorija:Hrvatski pravnici Kategorija:Životopisi, Zaprešić