mini|Ruda srebra mini|Zlatna ruda mini|desno|250px|Željezna ruda mini|Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe:
Metalne mineralne sirovine (ili rude/rudače)
Koriste se za dobivanje metala (kao npr. zlato, srebro, platina, željezo, olovo, cink, bakar, aluminij, kositar, nikal, krom, titanij, molibden, mangan, vanadij, kobalt, volfram, antimon, živa i dr.
Rude ili rudače su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u Zemljinoj kori) u kojima se nalaze metali u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala.
Podjela ruda može se vršiti po više kriterija kao što je:
Vrsta metala koji se dobiva iz rude: Npr. rude željeza, rude bakra, rude mangana itd...
Pojavljivanje u prirodi: - Jednostavne rude iz kojih se dobiva jedan metal. Npr. ruda kasiterita koja služi za dobivanje kositra. - Složene rude iz kojih se dobiva dva ili više metala. Npr. ruda tetraedrita iz koje se dobiva bakar, antimon, srebro i telur.
Sadržaj metala u rudi: - Bogate rude (imaju veliki postotak metala i prerađuju se direktno) - Srednje bogate rude - Siromašne rude (ove rude se prije metalurške prerade moraju obogaćivati)
Kemijski sastav: - Samorodne rude sadrže (plemenite) metale u elementarnom stanju. To su najčešće zlato, srebro i platina.
- Sulfidne rude kod kojih je metal vezan sa sumporom. Npr. halkozin, kovelin, galenit, sfalerit, cinabarit, pirit, halkopirit, bornit, realgar, auripigment, antimonit, molibdenit, arsenopirit, kobaltin, nikelin i dr.
- Oksidne rude kod kojih je metal vezan s kisikom u obliku oksida. Npr. magnetit, hematit, kromit, kasiterit, boksit, kuprit, limonit, uraninit, piroluzit, ilmenit i dr.
- Karbonatne rude kod kojih je metal vezan u obliku karbonata. Npr. magnezit, siderit, rodohrozit, smitsonit i dr.
- Silikatne rude kod kojih je metal vezan za silicijevu kiselinu. Ove rude su česte u prirodi ali vrlo često su neprikladne za industrijsko dobivanje metala jer su kompleksnog kemijskog sastava. Npr. garnierit služi za dobivanje nikla.
Nemetalne mineralne sirovine
Imaju vrlo široku i svestranu primjenu u građevinarstvu, kemijskoj tehnologiji i kao topitelji u metalurgiji.
Kao npr. pijesak, šljunak, tehnički i ukrasni kamen, gips, lapor, vapnenac,dolomit, ciglarska, keramička i vatrostalna glina, kaolin, kreda, kalcit, kvarc i kvarcni pijesak, magnezit, fluorit, barit, grafit, sumpor, kuhinjska sol, azbest i dr..
Nemetalne mineralne sirovine su one sirovine koje nam prilikom topljenja ne daju novu sirovinu, a obično su vezane uz sedimentne stijene. U svjetskoj potrošnji nemetala, mineralne sirovine sudjeluju u sljedećim udjelima: -sve vrste kamena 49 % -pijesak i pjeskoviti materijal 43 % -glina, sol, fosfati i gips 7 % -druge vrste nemetala 1 % što predstavlja 70 % ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.ŽIVKOVIĆ, S.A. i dr.,Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2008."
Energetske mineralne sirovine
Koriste se za pogon motornih vozila, u kemijskoj industriji i energetici. Ovdje spada ugljen (primarni energetski resurs), nafta, prirodni plin i uran (sekundarni energetski resursi). Posebnu grupu mineralnih sirovina čine mineralne i geotermalne vode.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Rudarstvo Kategorija:Geologija