Bogotá službenog imena Bogotá, D.C. (D.C. znači "Distrito Capital", u prijevodu "Distrikt prijestolnice"), također nazvan Santa Fe de Bogotá, glavni grad je Kolumbije. Najveći i najmnogoljudniji grad u državi s 8 000 000 stanovnika.

Zemljopis

Zemljopisni položaj mini|Bogotá s glavnim cestovnim pravcima

Grad se nalazi na andskoj visoravni Sabana de Bogotá, na 2640 metara nadmorske visine, blizu kordiljerskih planina Guadalupe (3317 m) i Monserrate (3152 m).

Površina grada iznosi 1.775,98 km². Od čega 384,3 km² (21,64 %) iznosi urbano područje (área urbana) i 1.391,68 km² (78,36 %) ruralno, pretežito planinsko područje. Šire područje grada (Región Metropolitana) ima površinu od 4.321 km² i obuhvaća 25 općina (municipios) koje se nalaze u okolici glavnoga grada.

Kroz grad prolazi više rijeka i potoka, između kojih i rijeka San Francisco, koja se jugozapadno spaja s rijekom Funza (poznata kao Rio Bogotá). Rijeka Funza je poznata po svojem 145 metara visokom vodopadu Tequendama, kao i po velikom zagađenju. U blizini grada nalaze se planinski pašnjaci i šume.

Budući da se grad nalazi na južnoameričkoj tektonskoj ploči, povremeno se događaju potresi. Zbog njih, kao i zbog požara, u godinama 1785., 1827., 1917. i 1948. uništene sz brojne zgrade iz kolonijalnog razdoblja.

Upravna podjela Bogotá se dijeli na 20 upravnih jedinica (unidades administrativas): središte|mini|pxframed Usaquén Chapinero Santafé San Cristóbal Usme Tunjuelito Bosa Kennedy Fontibón Engativa Suba Barrios Unidos Teusaquillo Los Mártires Antonio Nariño Puente Aranda La Candelaria Rafael Uribe Ciudad Bolívar Sumapaz

Klima

Grad se nalazi u klimatskom području s prosječnom godišnjom razinom temperature od 13,3 °C. Budući da se Bogotá nalazi blizu ekvatora, ne postoje velike razlike među godišnjim dobima. Na klimu najviše utječu pasatni vjetrovi.

Najviša godišnja prosječna temperatura je 16 °C, dok je najniža prosječna temperatura 7,4 °C. Gradska dnevna temperatura rijetko prelazi 23 °C, a temperature noću su izrazito niske. U siječnju 2007. godine izmjeren je rekordno niska temperatura u gradu od −8,1 °C, te −10,8 °C u gradskom predgrađu.

Prosječno u godini u gradu padne 799 milimetara kiše. Najviše padalina padne u travnju i listopadu, s prosjekom od 101 do 107 mm, dok najmanje padalina ima u siječnju s prosječno 29 mm. Sveukupno prosječan broj kišovitih dana u godini je 185.

+ Klimatska tablicaWorld Weather Information Service Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God. Prosječna najviša temperatura (°C)16,416,716,716,016,215,714,915,415,815,916,016,116,0 Prosječna najniža temperatura (°C)5,66,57,68,68,78,37,77,37,17,77,96,37,4 Prosjek padalina (mm)29446610193544346721079153799 Prosjek kišovitih dana81114182018171616181712185

Stanovništvo mini|Pogled s Monserratea U Bogoti se u zadnjem stoljeću dogodio veliki rast sirotinjskih četvrti što je znatno proširilo grad. Bogotá je 1951. imala 715.000 stanovnika, da bi se taj broj do 2005. praktički udeseterostručio na 6,8 milijuna stanovnika. Uzrok ovom naglom porastu je najviše bijeg stanovništva sa sela koje se nadalo u gradu naći bolje životne uvjete.

Stanovništvo glavnog grada je raznoliko kao uostalom i sastav stanovništva ostatka zemlje. Najveći dio stanovništvo, oko 68 %, čine mestici (stanovništvo s domorodačkim i europskim porijeklom), 20 % čine bijelci (najvećim dijelom španjolskog, ali i talijanskog, francuskog i drugog europskog porijekla), oko 10 % crnci, mulati i zambosi, te 2% indijanci (Indios). Postotak nepismenosti kod stanovništva starijeg od 15 godina je 2,4 %, dok je u ostatku zemlje iznad 8 %.Habitabilidad en Bogotá

Razvoj stanovništvaEstudios Censales. Colombia – Proyecciones quiquenales de población, 1950–2050. Fuente: Cálculos de la Dirección General de Planeación y Análisis de Política del MPS con base en DANE. Godina br. stan. 1538. 100 1580. 1.100 1666. 3.000 1775. 16.233 1793. 17.725 1801. 21.394 1832. 28.341 1843. 40.086 1870. 40.883 1881. 84.123 1884. 95.761 1905. 100.000 Godina br. stan. 1912. 121.257 1918. 143.994 1928. 235.421 1938. 330.312 1951. 715.250 1964. 1.697.311 1973. 2.868.123 1985. 4.273.461 1993. 5.484.224 1996. 5.859.861 2000. 6.422.198 2005. 6.840.116

Obrazovanje mini|Plaza Ché (Universidad Nacional) Bogotá je obrazovno središte zemlje u kojem se nalazi više sveučilišta, kao Universidad Nacional de Colombia, Universidad Distrital Francisco José de Caldas, Universidad Javeriana, Universidad de los Andes i mnoge druge obrazovne institucije i knjižnice. U palači San Carlos su 1777. godine isusovci otvorili prvu javnu knjižnicu u Americi.

Nacionalno sveučilište Kolumbije (Universidad Nacional de Colombia) je prvo javno i državno sveučilište u Kolumbiji. Ovo sveučilište osnovano je 1867. godine, a u početku imalo je šest studija. Ovo je danas najveće sveučilište u zemlji s preko 40 tisuća studenata.

Ostala sveučilišta u gradu su: Universidad de los Andes, Universidad Javeriana, Universidad de la Sabana, Universidad Distrital, Universidad Autónoma de Colombia, Universidad Pedagógica Nacional, Escuela Colombiana de Ingeniería, Universidad Central, Universidad La Gran Colombia, Universidad Libre i Universidad Jorge Tadeo Lozano.

Znamenitosti

Muzej zlata u Bogoti ima oko 35 000 komada indijanskih zlatnih izložaka, od kojih je većina baština naroda Chibcha kao i obalnih naroda Kolumbije. Procjene iz 1980-ih stavljaju vrijednost te zbirke na otprilike 150 000 000 američkih dolara, samo na temelju mase, a da se uopće ne uzme u obzir umjetnička i povijesna vrijednost predmeta.Jack McIver Weatherford-Indijanski darovatelji: kako su Indijanci obiju Amerika preobrazili svijet, MISL, Zagreb, 2003., str. 19.

Zbratimljeni gradovi

Bogotá ima potpisane ugovore o partnerstvu, prijateljstvu i suradnji sa sljedećim gradovima:

Poznate osobe

Rodolfo Acosta, skladatelj Íngrid Betancourt, političarka Alfonso Caycedo, psihijatar Juan Gustavo Cobo-Borda, pjesnik i pisac Luis Concha Córdoba, nadbiskup i kardinal Nicolás Gómez Dávila, filozof José Joaquín Guarín, skladatelj Andrés Holguín, pisac Guillermo Uribe Holguín, skladatelj John Leguizamo, glumac Antonio Álvarez Lleras, dramatičar Bill Lynn, glazbenik Andrés Pastrana, političar Rafael Puyana Michelsen, glazbenik Juan Pablo Montoya, vozač F1 Catalina Sandino Moreno, glumica Ernesto Samper, političar Víctor Hugo Peña, biciklist Santos Cifuentes Rodríguez, skladatelj Fred Rodriguez, biciklist Andrés de Santa Maria, slikar Jesús Bermúdez Silva, skladatelj Antanas Mockus Sivickas, filozof i političar Alejandro Tobar, glazbenik Camilo Torres, svećenik Julio César Turbay Ayala, političar Daniel Zamudio, skladatelj Jaime Garzón, humorist Álvaro Mutis, pisac Rafael Pombo, pisac, pisac José Asunción Silva, pisac Jorge Eliécer Gaitán, političar Germán Arciniegas, povjesničar Julio Garavito Armero, matematičar i astronom Andrea Echeverri, pjevačica Andrés Pardo Tovar, sociolog i folklorist Guillermo Abadía Morales, folklorist

Izvori

Izvori

Bibliografija

Vanjske poveznice

Službena stranica grada Turistički institut grada

Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi Kategorija:Gradovi u Kolumbiji