mini|desno|250px|Karta Velike Albanije po zamisli albanskih nacionalista mini|desno|250px|Albanci u Albaniji i susjednim zemljama mini|desno|250px|Albanska većina (ljubičasto) na područjima „Velike Albanije“ Velika Albanija (alb. Shqipëria e Madhe) u albanskim krugovima zvana i Etnička Albanija (alb. Shqipëria Etnike) je politički iredentistički i nacionalistički pokret koji ima za cilj ujediniti sve etničke Albance i teritorije u kojima su navodno živjeli u jednu državu.
Željena područja velike Albanije – južni Epir – zapadni dio države – općine Preševo, Bujanovac i dio Medveđe (dolina Preševa u južnoj Srbiji), de facto Republika Kosovo – južni i istočni dijelovi Crne Gore s gradovima: Ulcinjem, Podgoricom, dijelovi općina Plavom i Rožajem
Povijest Pod Osmanskim Carstvom Prije balkanskih ratova u dvadesetom stoljeću, Albanci su bili subjekt Osmanskog Carstva. Albanski pokret za neovisnost pojavio se 1878. godine s Prizrenskom ligom (udruženje sa sjedištem u Prizrenu) koja je imala za cilj kulturu i političku autonomiju Albanaca unutar Osmanskog Carstva. Međutim, Osmanlije nisu bile spremne prihvatiti zahtjeve Lige. Osmansko protivljenje ciljevima Lige pomoglo je da se pokrene Albanski narodni preporod.
Drugi svjetski rat thumb|lijevo|250px|Velika Albanija tijekom Drugog svjetskog rata: Albanska fašistička stranka postala je vladajuća stranka talijanskog protektorata Albanije 1939. godine, a premijer Shefket Vërlaci je odobrio moguću administrativnu uniju Italije i Albanije, jer je želio talijansku podršku za sjedinjenje s Kosovom, Čamerijom i drugim područjima u Veliku Albaniju. Zaista, do ujedinjenja je došlo nakon što su Sile Osovine okupirale Jugoslaviju i Grčku u proljeće 1941. godine. Albanski fašisti tvrdili su da se skoro sav teritorij naseljen Albancima nalazi unutar ujedinjene Albanije.
Između svibnja 1941. godine i rujna 1943. godine, Benito Mussolini je postavio skoro sav teritorij naseljen etničkim Albancima pod upravu albanske kvislinške vlade. To je uključivalo teritorij Kosova i Metohije (de facto Republike Kosovo), dijelove današnje Sjeverne Makedonije, kao i granične dijelove današnje Crne Gore. U Čameriji je uspostavljen albanski visoki komesarijat, ali je ovo područje ostalo pod nadzorom talijanskog vojnog zapovjedništva u Ateni, pa je tehnički ostala dio Grčke.
Kada su Nijemci okupirali ovu oblast i zamijenili Talijane, ostavili su granice koje je zacrtao Mussolini, ali su nakon Drugog svjetskog rata Saveznici vratili granice na stanje od prije rata.
Nedavna povijest
Nakon jednostranog proglašenja Republike Kosovo 17. veljače 2008. godine velikoalbanska ideja ponovo je zaživjela.
Najveći incident u posljednje vrijeme odigrao se 18. listopada 2014. godine u Beogradu kada se igrala utakmica Srbija-Albanija. Tada je dron sa zastavom koja prikazuje Veliku Albaniju, kao i prvog predsjednika Albanije Ismailija Qemalija i ratnog generala Isu Boletinija koje Albanci smatraju herojima, a Srbi zločincima letio nad stadionom FK Partizana. Reprezentativac Srbije Aleksandar Mitrović skida zastavu te ga neki od pripadnika albanske reprezentacije napadaju i izbija tuča. Utakmica je zbog toga prekinuta i Srbiji je upisan poraz.
Izvori
Kategorija:Vanjska politika Albanije Kategorija:Iredentizam Kategorija:Albanski nacionalizam Kategorija:Srpsko-albanski sukob Kategorija:Albansko-crnogorski odnosi Kategorija:Albansko-srbijanski odnosi Kategorija:Albansko-sjevernomakedonski odnosi Kategorija:Albansko-grčki odnosi