Funkcijsko programiranje je programska paradigma koja tretira računanje kao evaluaciju matematičkih funkcija i izbjegava stanje i mutabilne podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu imperativnog programiranja koji naglašava promjene u stanju.
Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju funkcije višeg reda i prvorazredne funkcije, zatvaranja i rekurzija. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su kontinuacije, Hindley-Milner sustavi inference tipova, nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i "lijenost") te monade.
Funkcijski jezici uključuju APL, Erlang, Haskell, Lisp, ML i Scheme (u abecednom poretku).
Funkcijski programski jezici, napose "čisti funkcijski", su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju Erlang (konkurentne aplikacije), #"The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch." Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile. R (statistika),The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R Mathematica (simbolička matematika), Haskell, ML, J i K (financijska analiza), te domenski-specifične programske jezike kao što je XSLT.
Lambda račun je osnovica većine modela funkcijskog programiranja.
Izvori
Kategorija:Teme iz programskih jezika