Guževi ili smukovi (), s preko 2000 vrsta daleko najbrojnija porodica danas živućih zmija.

Svih pet vrsta guževa koje žive u Srednjoj i Južnoj Europi (obična bjelica, poznatija pod imenom eskulapova zmija, bjelouška, obična smukulja, kockasta vodenjača i Šarena poljarica) su pretežno dnevno aktivne, pa se od otrovnica koje nastanjuju ista područja (riđovka, poskok, Vipera aspis i ursinijeva ljutica razlikuju okruglim zjenicama.

Ovo je vrlo raznorodna skupina zmija. Smatra se, da će tek rezultati novijih istraživanja mitohondrijskog DNK pokazati točne srodničke odnose ove porodice.

Opis Svi guževi imaju vitko tijelo koje je podjednako savitljivo u svim dijelovima s jasno odvojenom malenom, duguljastom glavom. Nemaju funkcionalno lijevo plućno krilo, u donjoj čeljusti nemaju tzv. koronoidnu kost a dvije polovice donje čeljusti nisu sraštene i mogu otvoriti usta relativno više od drugih zmija, i nemaju u tijelu rudimente zdjelice. Glatke ili kljunate ljuske međusobno složene kao crijepovi pokriva cijelo tijelo, a uz rijetke iznimke ljuske na glavi su im velike i pločaste.

Dužina im je različita, zavisno o vrsti. Mogu biti duge od 30 cm pa sve do gotovo 3 m.

Rasprostranjenost i stanište Guževi su rašireni cijelom Zemljom, i žive na vrlo različitim staništima. Mnoge vrste vole vlažna staništa i vodu, dok druge nastanjuju suha područja. Dok jedne vrste žive samo na tlu, druge su stanovnici stabala, a neke su i jedno i drugo. No, među guževima postoji i oko 60 vrsta koje žive pod zemljom. U novije vrijeme se smatra, da tvore zasebnu porodicu koju nazivaju Atractaspidae. Te vrste kopaju tunele i sve, osim jedne žive u Africi."Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, , naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London Ovisno o zimskoj temperaturi područja koje nastanjuje, neki su aktivni cijelu godinu, dok drugi "spavaju" zimski san.

Otrovnost Svi guževi imaju zube u obje čeljusti, ali većina nisu otrovne. Neke vrste imaju blagi otrov koji nije namijenjen ubijanju lovine, nego služi kao dio probavnih sekreta. Zubi su im puni, tako da otrov ne injiciraju, kao zmije koje imaju sprijeda šuplje otrovne zube. Njihovi otrovni zubi su smješteni straga, i imaju većinom jedan par, no ima vrsta s dva ili tri para takvih zuba. Kako ne mogu injicirati otrov, u ranu koju zub otvori na plijenu kapilarnim silama se uz žlijeb na zubima spušta otrov.

Kako su im zubi straga u čeljusti, ti guževi uglavnom nisu opasni za čovjeka. No, neke vrste su ipak opasne, naročito boomslang i drvna zmija koje su uzrokovale i nekoliko smrtnih slučajeva.

Neke podzemne vrste imaju posebne zube koje mogu preklopiti postrano. To im omogućuje da ih upotrijebe bez otvaranja usta, ubrizgavaju otrov postranim zamahom glave.

Razmnožavanje i prehrana Guževi se razmnožavaju na oba načina svojstvena zmijama. Neki polažu jaja, od jednog pa do 100, dok drugi kote žive mlade. Hrane se malim sisavcima, pticama, žabama i gušterima, no neke se hrane jajima.

Potporodice s pripadajućim rodovima Potporodica Boodontinae Bothrolycus Bothrophthalmus Buhoma (incertae sedis) Chamaelycus Dendrolycus Dipsina Dromophis Duberria (i. s.) Gonionotophis Grayia Hormonotus Lamprophis Lycodonomorphus Lycophidion Macroprotodon Mehelya Montaspis (i. s.) Pseudaspis Pseudoboodon Pythonodipsas Scaphiophis Potporodica Calamariinae Calamaria Calamorhabdium Collorhabdium Etheridgeum Macrocalamus Pseudorabdion Rabdion Potporodica Colubrinae Aeluroglena Ahaetulla Argyrogena Arizona Bogertophis Boiga Cemophora Chilomeniscus Chionactis Chironius Chrysopelea Coluber Conopsis Smukulje (Coronella) Crotaphopeltis Cryptophidion Cyclophiops Dasypeltis Dendrelaphis Dendrophidion Dinodon Dipsadoboa Dispholidus Dryadophis Drymarchon Drymobius Drymoluber Dryocalamus Dryophiops Eirenis Elachistodon ElapheExallodontophis Ficimia Gastropyxis Geagras Gonyophis Gonyosoma Gyalopion Hapsidophrys Hemerophis Hemorrhois Hierophis Lampropeltis Leptodrymus Leptophis Lepturophis Liopeltis Lycodon Lycognathophis Lytorhynchus Masticophis Mastigodryas Meizodon Oligodon Opheodrys Oxybelis Pantherophis (Elaphe) Philothamnus Phyllorhynchus Pituophis Prosymna Pseudocyclophis Pseudoficimia Pseustes Ptyas Rhamnophis Rhinobothryum Rhinocheilus Rhynchocalamus Rhynchophis Salvadora Scaphiodontophis Scolecophis Senticolis Sibynophis Simophis Sonora Spalerosophis Spilotes Stegonotus Stenorrhina Stilosoma Symphimus Sympholis Tantilla Tantillita Telescopus Thelotornis Thrasops Trimorphodon Xenelaphis Potporodica Dipsadinae AdelphicosAmastridium Atractus Calamodontophis (i. s.) Carphophis (i. s.) Chersodromus Coniophanes Contia (i. s.) Crisantophis (i. s.) Cryophis Diadophis (i. s.) Diaphorolepsis (i. s.) Dipsas Echinanthera (i. s.) Emmochliophis (i. s.) Enuliophis (i. s.) Enulius (i. s.) Eridiphas Geophis Gomesophis (i. s.) Hydromorphus (i. s.) Hypsiglena Imantodes Leptodeira Ninia Nothopsis (i. s.) Pliocercus Pseudoleptodeira Pseudotomodon (i. s.) Ptychophis (i. s.) Rhadinaea Rhadinophanes (i. s.) Sibon Sibynomorphus Synophis (i. s.) Tachymenis (i. s.) Taeniophallus (i. s.) Tantalophis (i. s.) Thamnodynastes (i. s.) Tomodon (i. s.) Tretanorhinus Trimetopon Tropidodipsas Urotheca Xenopholis (i. s.) Potporodica Homalopsinae Bitia Brachyorrhos (i. s.) Cantoria Cerberus Enhydris Erpeton Fordonia Gerarda Heurnia Homalopsis Myron Potporodica Natricinae Adelophis Afronatrix Amphiesma Amphiesmoides Amplorhinus (i. s.)Anoplohydrus Aspidura Atretium Balanophis Clonophis Hologerrhum Hydrablabes Hydraethiops Iguanognathus Limnophis (i. s.) Macropisthodon Natriciteres (i. s.) Natrix Nerodia Opisthotropis Parahelicops Pararhabdophis Psammodynastes (i. s.) Regina Rhabdophis Seminatrix Sinonatrix Storeria Thamnophis Tropidoclonion Tropidonophis Virginia Xenochrophis (i. s.) Potporodica Pareatinae Aplopeltura Asthenodipsas Pareas Potporodica Psammophiinae Hemirhagerrhis Malpolon Mimophis Psammophis Psammophylax Rhamphiophis Potporodica Pseudoxenodontinae Plagiopholis Pseudoxenodon Potporodica Pseudoxyrhophiinae Alluaudina Compsophis Ditypophis Dromicodryas Exallodontophis Geodipsas Heteroliodon Ithycyphus Langaha Leioheterodon Liophidium Liopholidophis Lycodryas Madagascarophis Micropisthodon Pararhadinaea Brygophis Pseudoxyrhopus StenophisPotporodica Xenodermatinae Achalinus Fimbrios Oxyrhabdium Stoliczkaia Xenodermus Xylophis Potporodica Xenodontinae Alsophis Antillophis Apostolepis Arrhyton Boiruna Cercophis (i. s.) Clelia Conophis Darlingtonia Ditaxodon Drepanoides Elapomorphus Erythrolamprus Farancia Helicops Heterodon Hydrodynastes Hydrops Hypsirhynchus Ialtris Lioheterophis (i. s.) Liophis Lystrophis Manolepis Oxyrhopus Phalotris Philodryas Phimophis Pseudablabes Pseudoboa Pseudoeryx Psomophis Rhachidelus Saphenophis Siphlophis Sordellina (i. s.) Tropidodryas Umbrivaga Uromacer Uromacerina Waglerophis Xenodon Xenoxybelis Blythia Cercaspis Cyclocorus Elapoidis Gongylosoma Haplocercus Helophis Myersophis Omoadiphas Oreocalamus Poecilopholis Rhabdops Tetralepis Thermophis Trachischium

Kratica i.s. označava Incertae sedis.

Izvori

Kategorija:Porodice zmija