thumb|200px|Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (lat.: Maximilianus Verhovacz, mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački kanonik i biskup.
Životopis Otac mu je bio Elek (Aleksije) Vrhovac, graničarski kapetan, a majka mu je bila Antonija Znikija. U Karlovcu završio osnovnu školu. Premještajem oca u Graz, Maksimilijan se ondje nastavlja školovati. Izabrao je vojničko zvanje, ali se s 15 godina predomislio i odlučio je otići u zagrebačko sjemenište. Ondje je 1768. primio tonzuru i niže redove.Zagrebačka nadbiskupija Maksimilijan Vrhovac Rakitovečki (1787. – 1827.) (pristupljeno 10. kolovoza 2016.) Studirao je teologiju u hrvatskom kolegiju u Beču. Rujna 1775. zaređen za đakona. Na Badnjak iste godine zaređen za svećenika.Bishop Maksimilijan Verhovácz (Vrhovac) Catholic-Hierarchy (pristupljeno 10. kolovoza 2016.) Profesor dogmatike na Zagrebačkoj akademiji i vicerektor sjemeništa u Zagrebu a 1784. kanonik. Bio je profesor i u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji od 1776. do 1787. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., Godine 1786. izabran za rektora Središnjeg teološkog učilišta u Pešti, jedne od najvažnijih institucija koje su trebale osigurati uspjeh jozefinističkih reformi. Na toj dužnosti dočekuje imenovanje za biskupa u Zagrebu kolovoza 1787. godine. U povijesti zagrebačke biskupije zabilježen je kao najmlađi ordinarij (ustoličen je u dobi od 35 godina), s najdužim mandatom od 40 godina. Potvrđen je i zaređen za biskupa 1788. godine. Godine 1788. godine biskup Vrhovac je uredbom Regulatio divinorum in ecclesia cathedrali propisao uvođenje rimskog obreda.Splendor domini Dar, petak, lipnja 10, 2011. (pristupljeno 10. kolovoza 2016.) Kad su Rusija i osmanska država zaratile, pomagao je ranjenicima i radio je na zbrinjavanju vojske koja je prolazila kroz Zagreb.
Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda, 1794. godine u Zagrebu osniva tiskaru, koja uglavnom tiska naslove na hrvatskom jeziku. Bio je mecena mnogim umjetnicima, uvijek uz naglasak da se promovira "ilirska" kultura. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonijeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. Godine 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti. thumb|right|300px|Sarkofag Maksimilijana Vrhovca u zagrebačkoj katedrali. Veliki bibliofil i jedan od osnivača današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Važan u pokretanju gospodarskog života u Hrvatskoj u početku 19. stoljeća. Sudjelova u nastojanju izgradnje prometnih veza koje su trebale povezivati Bansku Hrvatsku s Jadranskim morem.
Osniva 1827. godine Društvo skladnoglasja za Hrvatsku, koje od 1925. djeluje pod imenom Hrvatski glazbeni zavod. Vrhovac je prokušao odnosno prevesti Sveto pismo na kajkavsko narječje hrvatskog jezika. U planu su djelovali zagrebački svećenici, kao Stjepan Korolija, Ivan Krstitelj Birling, Tomaš Mikloušić, Ivan Nepomuk Labaš, Ivan Rupert Gusić i Antun Vranić. Neke knjige Starog i Novog zavjeta su uspjeli prevesti, ali kako je Vrhovac umro, program se prekinuo. Na tom planu djelovanje nastavio Ignac Kristijanović no u to vrijeme je već bila sazrela opcija da se hrvatski književni jezik nastavi razvijati na osnovama štokavskog govora.
Kontroverze Vrhovca se često povezuje s masonima, jer je uhićen zbog sumnje u vezu s urotom Ignjata Martinovića 1795. godine. Sa sigurnošću se zna da je bivši franjevac i sveučilišni profesor Ignjat Martinović oko 1791. god. bio mason, a da se s Vrhovcem dobro poznavao još od 1770-ih, kada su obojica predavali na sveučilištu u Pešti. U sudskoj je istrazi (nakon koje su sudionici urote uglavnom bili osuđeni na smrt, a slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno u čitavoj Austriji i Ugarskoj) Vrhovec tvrdio da njegovo poznanstvo s Ignjatom Martinovićem nije imalo nikakve veze ni s masonerijom, ni sa zavjerom. Ni iz iskaza drugih okrivljenika nije se moglo utvrditi da bi Vrhovac bio umiješan u zavjeru kojoj je svrha bila pokretanje prevrata po uzoru na Francusku revoluciju. U Vrhovčevom "Dnevniku" nema podataka o vezi s masonima. "MAKSIMILIJAN VERHOVEC, DNEVNIK (DIARIUM)" prikaz knjige, Anđelko Mijatović, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.21 No.1 Rujan 1988. Neki autori na temelju dokumenata koje su prikazali članovi masonskih loža početkom 1980-ih godina, zaključuju da je Vrhovac ipak bio povezan sa slobodnim zidarima. "Maksimilijan Vrhovac i slobodno zidarstvo u 18. stoljeću", Josipa Dragičević, Croatica Christiana Periodica, Vol.34 No.66 Prosinac 2010.
Spomen i baština ulice koje nose naziv po Vrhovcu nalaze se Karlovcu i Varaždinu park koji nosi naziv po Vrhovcu nalaze se Donjoj Stubici lože slobodnih zidara koje nose naziv po Vrhovcu (Loža "Maksimilijan Vrhovac"): prva osnovana 1913. godine u Zagrebu pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske (kasnije prešla u Veliku ložu SHS "Jugoslavija", ugašena je 1940.); druga je osnovana 1989. godine u Beogradu pod zaštitom Velike lože Jugoslavije (danas RVL Srbije);Lože pod zaštitom RVLS, RVLS Pristupljeno 10. travnja 2023. treća je osnovana 2014. godine u Zagrebu pod zaštitom Velike lože Hrvatske
Djela Podvuchanya vu naj poglavitesheh vere iztinah, y naj oszebitesheh kerztchanzkeh dusnoztjah (1822.) Diarium. Objavljena dva sveska za period od 1801. do 1815.: Dnevnik - Diarium (1801. - 1809.) Svezak 1, priredili Metod Hrg i Josip Kolanović, 1987 (Zagreb:Kršćanska sadašnjost) i Dnevnik - Diarium (1810. - 1815.) Svezak 2, priredili Metod Hrg i Josip Kolanović, 2017. (Zagreb:Kršćanska sadašnjost).
Izvori Franjo Šanjek: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru" (Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1996., str.406)
Vanjske poveznice
Podvuchanya vu naj poglavitesheh vere iztinah y naj oszebitesheh kerztchanzkeh dusnoztjah (1822.), digital.onb.ac.at Maksimilijanova kupelj Biografija na stranicama HRT-a Biografija na stranicama Zagrebačke Nadbiskupije
Kategorija:Hrvatski biskupi Kategorija:Hrvatski narodni preporod Kategorija:Prosvjetitelji Kategorija:Životopisi, Karlovac Kategorija:Kajkavski književnici Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.) Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi Kategorija:Filantropi