Trnčina je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
Povijest U povijesnim vrelima se Trnčina spominje 1639. godine kada u njoj živi 10 rodova, a 1695. godine zabilježen je i lik Trampčina. Zaselak se nekada naziva i Donja Trnčina, a isto se ime odnosi na područje kojem osim zaseoka Trnčina pripadaju i zaselak Prijevor (spominje se 1604. pod ikavskim imenom Privor) te napušteni zaseoci Ćorci, Gojkovice i Sušci koji su bili u posjedu slanskoga samostana, ali su ih uništili uskoci.
Ostali zaseoci sela Trnčina nazivaju se Gornja Trnčina. Jedan od zaseoka je Rupni Do koje se u povijesnim vrelima nazivalo i Ljuba. U njemu se nalazi srednjovjekovna crkva sv. Nikole koja se spominje u povijesnim vrelima od 1622. gdine. Također, na Rokovoj glavici nalazila se crkva sv. Roka koja se u povijesnim vrelima spominje od 1624. godine.
Iz Rupnoga Dola potječe rod Andrijašević iz kojega potječu dva biskupa: skadarski biskup Dominik Andrijašević i sofijski biskup Marko Andrijašević. Po rodu Andrijašević selo nazivalo i Andrijaši.
Krajem 19. stoljeća, talijanski isusovački misionar Antonio Ayala, svjedoči o uvjetima života među katolicima: „Ne može se vjerovati kako se ovdje živi. Sve su kuće prizemne i velik dio ima zidove bez vapna, pokrov od slame. U njima nema drugog otvora osim vrata koja su redovito jako niska. Tu se na dva zidića diže zemljana podloga i tu se spava. Između ta dva povišenja se pali vatra, jedino sredstvo da se vidi noću, jer nijedna kuća nema svjetiljki koje se pale.”
Trnčinu su tijekom Hercegovačkog ustanka spalile Osmanlije u listopadu 1876.
Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu tadašnje općine Trebinje koja je ušla u sastav Republike Srpske.
Stanovništvo 1991. Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
ukupno: 123
Hrvati – 106 (86,18 %) Muslimani – 17 (13,82 %)
2013. Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 265
Hrvati – 259 (97,74 %) Bošnjaci – 6 (2,26 %)
Izvori
Literatura Članci
Vanjske poveznice Satelitska snimka
Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Kategorija:Ravno