mini|320px|Istarski poluotok mini|410x410px|Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre). Upravno sjedište županije je Pazin, a političko i gospodarsko Pula. Sastoji se od 10 gradova i 31 općine.
Upravna podjela mini|Zastava Istarske županije Županija je stvorena od bivših općina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pula, Poreč i Rovinj.Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga: Zagreb, 2006., , str. 48. Županiju čini 10 gradova i 31 općina.
Dan županije obilježava se 25. rujna.Svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije obilježava se Dan županije HRT, objavljeno 25. rujna 2025.
Gradovi naziv slika Buje (Buie)100px Buzet (Pinguente)100px Labin (Albona)100px Novigrad (Cittanova d'Istria)100px Pazin (Pisino)100px Poreč (Parenzo)100px Pula (Pola)100px Rovinj (Rovigno)100px Umag (Umago)100px Vodnjan (Dignano)100px
Općine Naziv Bale (Valle) Barban (Barbana) Brtonigla (Verteneglio) Cerovlje (Cerreto) Fažana (Fasana) Funtana (Fontane) Gračišće (Gallignana) Grožnjan (Grisignana) Kanfanar (Canfanaro) Karojba (Caroiba) Kaštelir-Labinci (Castellier-Santa Domenica) Kršan (Chersano) Lanišće (Lanischie) Ližnjan (Lisignano) Lupoglav (Lupogliano) Marčana (Marzana) Medulin (Medolino) Motovun (Montona) Oprtalj (Portole) Pićan (Pedena) Raša (Arsia) Sveta Nedelja (Santa Domenica) Sveti Lovreč (San Lorenzo del Pasenatico) Sveti Petar u Šumi (San Pietro in Selve) Svetvinčenat (Sanvincenti) Tar-Vabriga (Torre-Abrega) Tinjan (Antignana) Višnjan (Visignano) Vižinada (Visinada) Vrsar (Orsera) Žminj (Gimino)
Stanovništvo thumb|300px|Dobno-spolna piramida Istarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
Prema popisu stanovništva iz 2021. Istarska županija je imala 195.237 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosila je 69,41 %.
Prema procijeni Državnog zavoda za statistiku stanovništvo je 2025. naraslo na 206,098.
Etnički sastav
Popis 2021. Struktura stanovništva 2021.
Hrvati 149,152 (76,40 %) Talijani 9784 (5,01 %) Srbi 5778 (2,96 %) Bošnjaci 4838 (2,48 %) Albanci 2055 (1,05 %) Slovenci 1515 (0,78 %) Romi 531 (0,27 %) Ostali 4689 (2,40 %) Regionalno izjašnjeni 10.025 (5,13 %) Neopredijeljeni i nepoznato 6870 (3,51 %)
Popis 2011. Struktura stanovništva 2011.
Hrvati 142.173 (68,33 %) Talijani 12.542 (6,03 %) Srbi 7206 (3,46 %) Bošnjaci 6146 (2,9 %) Albanci 2393 (1,15 %) Slovenci 1793 (1 %) Regionalno izjašnjeni 25.203 (12,11 %) Neopredijeljeni 4078 (1,96 %)
Religija
Popis 2021.
Katolici 127.529 (65,32 %) Pravoslavci 5848 (3,00 %) Ostali kršćani 9387 (4,98 %) Muslimani 8475 (4,34%) Ostale religije, pokreti i svjetonazori 1839 (0,94 %) Agnostici i skeptici 4640 (2,38 %) Ateisti 19.389 (9,93 %) Ne izjašnjavaju se i nepoznato 17.799 (8,80 %)
Najčešća prezimena Prema popisu stanovništva iz 2011. deset najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su:DZS 2011.
Benčić Buršić Radolović Peruško Miletić Božić Brajković Matošević Poropat Ivančić
Zemljopis Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539,9 km. Najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Kamenjak).
Tlo Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.
Reljef Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su Dragonja, Raša itd.
Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom – zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija. mini|Nacionalni park Brijuni Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj točki poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.
Klima Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24 °C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10 °C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30 °C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26 °C u Kolovozu, a najhadnije u ožujku (9 – 11 °C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova – bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0,037 %.
Povijest mini|Grb Istarske županije Špilje u blizini Pule, Šandalja i Romualdova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000 – 2000. pr. Kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.
Rimljani su Istarski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177. Rimljani pokoravaju Histre. Padom zapadnog Rimskog Carstva 476., Istru zauzimaju Langobardi i Ostrogoti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789. Istra pada pod vlast Franaka. Godine 1267. postaje dio Mletačke Republike, a 1797. dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805. – 1813.).
Počevši od 1861., Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena s maticom Hrvatskom. Velika većina Talijana protjerana je u matičnu zemlju.
Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.
Gospodarstvo Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicijskom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i prijevozništvo. Najrazvijenije grane industije su prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina. Bruto domaći proizvod županije je 2023. godine po osobi iznosio 22,910 eura, odnosno 5,9 % nacionalnog BDP-a, te predstavlja treći najveći u Hrvatskoj nakon Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije.
Istra je, prema izboru vodiča Flos Olei, devet puta birana za najbolju maslinarsku regiju u svijetu (2017. – 2025.). Pavlović, Milan: Istra osmu godinu zaredom najjača maslinarska regija u svijetu glasistre.hr. Glas Istre. Objavljeno 4. listopada 2023.
Turizam mini|300px|Rovinj, popularno turističko središte
Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog Carstva (1866.), članovi austrijske i mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, Vrsar i Fažana). Na istočnoj strani obale razvio se turističko središte Rabac a na jugoistoku Medulin i Ližnjan.
Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugošćava goste iz zapadne i središnje Europe. Istra je najposjećenija turistička regija s gotovo 30 % svih ostvarenih noćenja u Hrvatskoj.
Godine 2025. Istru je posjetilo 5,1 milijun posjetitelja koji su ostvarili 30,3 milijuna od ukupno 110,1 milijun noćenja u cijeloj Hrvatskoj. Najviše turista je stiglo iz Njemačka njih 1,2 milijuna, te 742 tisuće iz Austrije i 661 tisuća iz Slovenije.
Himna
Kulturno-povijesne Znamenitosti Amfiteatar u Puli Eufrazijeva bazilika Slavoluk Sergijevaca Herkulova vrata Crkva sv. Eufemije Augustov hram Mletačka utvrda u Puli (tzv. Kaštel) Nezakcij
Vidi još Istra Povijest Istre Istarska marka Markgrofovija Istra Krasna zemljo Porečko-pulska biskupija
Izvori
Vanjske poveznice Službena stranica županije
Kategorija:Hrvatske županije
Kategorija:Istra