Moroni (ar. موروني, Mūrūnī) je glavni grad i najveća luka Komora, te glavni grad prefekture Moroni-Bambao. Nalazi se na zapadnoj obali otoka Ngazidja (fr. Grande Comore), najvećeg otoka Komorskog otočja.Moroni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17. kolovoza 2026.
Smatra se da naziv Moroni potječe od arapske riječi mroni, što znači „na rijeci”. Njegova dva povijesna okruga su Badjanani („Vrata raja”) i Mtsangani („Pješčano mjesto”), četvrt poznata po blizini plaže i stare luke Moroni. Ova dva okruga zajedno tvore medinu, povijesno srce grada. Ostale četvrti su: Iroungoudjani, Magoudjou, Zilmadjou, Caltex, Hankounou i Coulée.
Zemljopisne odlike
Grad je na zapadnoj obali Ngazidja i ima stjenovitu vulkansku obalu, uglavnom bez plaža. Naselja sjeverno od Moronija su: Itsandra, Ntsoudjini, Ouellah, Bahani, Batsa, Vanambouani i Vanadjou, a južno su Iconi, Mvouni, Daoueni i Séléa.
Klima
U gradu vlada ekvatorijalna klima (Köppen: Af3) s općenito obilnim oborinama tijekom cijele godine. Samo u listopadu padne u prosjeku manje od 100 mm kiše (otprilike 98 mm ), dok prosječna godišnja količina oborina iznosi 2700 milimetara i kiši tijekom svih mjeseci u godini. Sezona monsuna traje od studenog do travnja. Međutim, prevladavanje morskih pasata (na štetu intertropske konvergencijske zone ) i česta pojava ciklona u Moroniju razlikuju njegovu klimu od prave ekvatorijalne klime.
Povijest mini|lijevo|Moroni 1908. godine Moroni je bio važan grad za vrijeme komorskih sultanata, u kojem se nalazio dio kraljevskih palača Bambao (Msihirinstini i Shashanyongo), a istovremeno se nalazio blizu glavnog grada sultanata Bambao, Iconija, južno od njega. Medinu Moronija su uništili Francuzi u 19. stoljeću nakon pobune.
Postao je glavni grad teritorija Komori (tada francuskog prekomorskog teritorija) 1962. godine umjesto DzaoudzijaPhilippe Decraene, [Tmina u Moroniju], na lemonde.fr, 1. prosinca 1972. , a zatim, nakon stjecanja neovisnosti 1975. godine, glavni grad komorske državne unije.
Pukovnik Azali Assoumani preuzeo je vlast u državnom udaru u Moroniju 1999. godine.
Znamenitosti
mini|lijevo|Središte medine Moronija Medina Moronija obuhvaća dvije najbolje očuvane četvrti medine (povijesnog središta), Badjanani i Mtsangani, što čini otprilike 70% cijelog starog grada. Staro gradsko središte slično je starom gradu Lamuu, ali je manje od njega. Oblikovana poput luka okrenutog prema oceanu, ona uključuje povijesne zgrade okrenute prema moru (isključujući obalnu cestu), skupinu drevnih blokova koji su zadržali izvornu strukturu labirinta uličica, te brojne kamene kuće i palače iz doba sultanata. Godine 2026. Medina Moronija upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s medinama Ntsoudjini, Itsandra, Iconi, Mutsamudu i Domoni.The Medinas of the Historic Sultanates of the Comoros, službene stranice UNESCO-a Pristupljeno 17. kolovoza 2026.
Među mnogim džamijama medine najstarija je Badjanani ili Stara džamija petka iz 15. st. Ona je najistaknutija točka urbanog krajolika glavnog grada, ima ploču desno od mihraba iz 1426. godine. Od tada je proširena, a gornji kat s galerijom datira iz 1921. god. Tu je i znamenita džamija Chiounda, poznato hodočasničko mjesto. Kazalište Saveza Francusko-Komorskih otoka s 300 mjesta služi kao mjesto održavanja nacionalnih i međunarodnih predstava, ceremonija, konferencija, filmskih projekcija i seminara. Ostala mjesta su Al-Kamar sa 700 sjedala, Palais du Peuple s 500 sjedala i Foyer des Jeunes de Foumbouni sa 300 sjedala.Rubin 1999., str. 77.
Tu su i kršćanske crkve: Apostolski vikarijat Komorskog otočja (Katolička crkva), te protestantske crkve i evangeličke crkve.
Moroni ima nekoliko hotela i noćnih klubova. Obližnji vulkan Kartala (2.361 m) također je atrakcija za planinarenje kada je vulkan u mirovanju.
Stanovništvo
Od 2016. godine, Moroni imao više od 100.000 stanovnika. Sunitski muslimani čine 98%, a postoji i manjina rimokatolika. Službeni jezici Komora su šikomori (bantu jezik blisko povezan sa svahilijem ), arapski i francuski.
Gospodarstvo i promet mini|Međunarodna zračna luka Princ Said Ibrahim U Moroniju jake su drvna (preradba mahagonija, palisandra, ebanovine; proizvodnja željezničkih pragova) i prehrambena industrija (šećerane, destilerije ruma, tvornice ulja). Turistička infrastruktura je slabo razvijena.
Grad ima luku koja omogućuje pristup ostalim otocima Komorskog otočja, kao i Madagaskaru i afričkom kopnu. Međutim, to nije luka za dubokomorski prijevoz, za razliku od luke Mutsamudu na Anjouanu. Stoga se roba istovara s teretnih brodova u Mutsamuduu, a potom se prevozi do Moronija obalnim brodovima.
Preko luke izvoze se eterična ulja, kava, vanilija i drvo. Postoji zračna luka iz 1975. god.
Moroni opslužuje Međunarodna zračna luka Princ Said Ibrahim, koja se nalazi u Hahayi, oko 15 km sjeverno od grada.
Izvori
Kategorija:Glavni gradovi u Africi Kategorija:Naselja na Komorima