Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Naselja mini|120px|lijevo|Naselja i granice Grada Ogulina U Ogulinu se nalaze 24 naselja. To su sela: Desmerice, Donje Dubrave, Donje Zagorje, Drežnica, Dujmić Selo, Gornje Dubrave, Gornje Zagorje, Hreljin Ogulinski, Jasenak, Marković Selo, Otok Oštarijski, Ponikve, Popovo Selo, Potok Musulinski, Puškarići, Ribarići, Sabljak Selo, Salopek Selo, Sveti Petar, Trošmarija, Turkovići Ogulinski, Vitunj, Zagorje

I grad Ogulin jedno je od naselja a njegovi dijelovi ili gradske četvrti su: Bošt, Brezik, Bukovica, Drenovac, Gavani, Kalci, Kostelić selo, Kučinić selo, Lomost, Podvrh, Prapuće, Proce, Sv. Jakov, Vučić selo, Zagrad, Žegar te uži centar.

Zemljopis Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od Zagreba do Rijeke, između nacionalnog parka Plitvička jezera (s juga), šumovitog Gorskog kotara (sa sjeverozapada) i sjevernog Jadrana (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko-modruška udolina zajedno s Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko-modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin – Trojvrh) a širine 9 km (Desmerice – Skradnik). Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko-modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko-senjske biskupije. Područje Ogulinsko-modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko-goranskom županijom te Ličko-senjskom na jugu. U smjeru zapada, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom 1874. nalazi se naselje Jasenak.

površina Grada s 24 naselja: 542,32 km2 nadmorska visina grada: 323 m zemljopisne koordinate: zemljopisna širina: 45° 15' 59" zemljopisna dužina: 15° 13' 44"

Ogulin je smješten u Karlovačkoj županiji, u podnožju planine Klek, a u njegovu podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, koji žitelji ovoga kraja zovu "Đulin ponor".

Stanovništvo Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % Hrvata i 17,7 % Srba, gradsko naselje Ogulin ima 8216 stanovnika.www.dzs.hr STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8712 stanovnika.

Prije novog teritorijalnoga ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine Plaški, Saborsko, Tounj, Josipdol i Grad Ogulin činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali 1991. 29.095 17.566 (60,37 %) 10.113 (34,75 %) 580 (1,99 %) 836 (2,87 %) 1981. 31.076 17.696 (56,94 %) 10.220 (32,88 %) 2782 (8,95 %) 378 (1,21 %) 1971. 34.210 19.909 (58,19 %) 13.172 (38,50 %) 551 (1,61 %) 578 (1,68 %)

Ogulin (naseljeno mjesto)

2021. – 7389 2011. – 8216 (nova europska metodologija popisa ) 2001. – 8712 (Nije usporedivo s brojevima stanovnika ranijih popisa stanovništva, jer su Sveti Petar, Salopek Selo, Sabljak Selo i dio Ribarića bili dijelovi naselja Ogulin, a 1994. god. postaju samostalna naselja. Također, promijenila se metodologija popisa pa više nisu ubrojeni odsutni u inozemstvu.) 1991. – 10.857 (Hrvati – 8668, Srbi – 1499, Jugoslaveni – 290, ostali – 400) 1981. – 10.174 (Hrvati – 7775, Srbi – 1163, Jugoslaveni – 1105, ostali – 131) 1971. – 9923 (Hrvati – 8108, Srbi – 1291, Jugoslaveni – 296, ostali – 228)

Izvor

CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Da se grad navodno prije zvao Zulum grad, Đulin ili Julin grad, povjesničar Mile Magdić smatra "pukim etimološkim nagađanjem", te da se svojim današnjim imenom Ogulin, nazivao tako već od svoga početka,Magdić, Mile. Topografija i povijest Ogulina, pretisak knjige iz 1926. godine, Matica hrvatska – ogranak, Ogulin, 1995., str. 25., potvrđuje to i karta s kraja 16. stoljeća.Illyricum. Ioan. Sambucus Ortelio Suos, Antwerp, Christopher Platin, 1598

Može se primijetiti da je riječ Ogulin u biti pridjev od Ogula što zvuči dosta slično kao i Đula, a Đula je stariji naziv za rijeku Dobru koja u Ogulinu ponire u Đulinom (Dobrinom) ponoru. Moguće je dakle sa se rijeka Đula nekoć davno zvala Ogula te da je grad koji se nalazi na njezinom ponoru dobio ime po samom rijeci, odnosno grad na kraju rijeke Ogule nazvan je Ogulin grad. Ovdje je prisutna česta praksa da se gradu daje ime po rijeci koja u njegovoj blizine završava. U prilog povezanosti imena rijeke i grada ide i činjenica da se sam grad u nekim izvorima nekoć nazivao Đulin grad. Slični primjeri su: grad Steyer koji se nalazi na ušću rijeke Steryer u rijeku Enns, grad Enns koji se nalazi na ušću rijeke Enns u Dunav, grad Beč (Wien) koji se nalazi na ušću rijeke Wien u Dunav, grad Kansas City koji se nalazi na ušću rijeke Kansas u rijeku Missouri, grad Vukovar (var je mađarski naziv za grad) nalazi se na ušću rijeke Vuke u Dunav, grad Slunj nalazi se na ušću rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Također je zanimljivo da riječ gula na latinskom znači ždrijelo ili ponor, a ob gula bi značilo iznad ponora. Tako da bi Ogulin grad u biti moglo značiti i grad iznad ponora. Kasnije je Ogulin grad skraćeno u Đulin grad po kojemu je onda rijeka Đula dobila ime.

Kakvo je Ogulin imao značenje u 15. i 16. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

U iseljeničkom valu iz 1715. je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u južnu Mađarsku, u sjevernu Baranju, u sela Magoč, Bikalu i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora.Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga krajaHrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u MađarskojModruš br.1/2004. Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj

Velikosrbi su pokušali za vrijeme agresije na Hrvatsku zauzeti i ovaj hrvatski gradić. RH je ovdje uoči Domovinskog rata, neposredno nakon izbijanja balvan-revolucija, iskusila grubi zador u svoj suverenitet, kad je zrakoplovstvo JNA (JRV) interveniralo protiv hrvatskog MUP-a. To je bilo kad je 17. kolovoza 1990. MUP RH poslao prema Kninu 3 helikoptera s policajcima radi gušenja velikosrpske pobune, a iznad Ogulina su ih presreli 2 zrakoplova MiG-21 JNA (JRV) koji su zaprijetili helikopterima da će ih srušiti ako ne skrenu s predviđene rute i ne vrate se u Lučko.Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH

Borna Marinić: Najprije su odbili tenkovski, a zatim i zračni napad – mještani sela Kamenica zarobili pilota JNA Domovinski rat.hr. 18. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020. Borbe nisu zaobišle ni ovaj kraj. Premda su Hrvati u ogulinskoj općini bili većina, u dobrom dijelu selâ stanovnici su bili Srbi koji se nisu mirili s novonastalim demokratskim promjenama u Hrvatskoj. Uz pomoć JNA koja im je dostavila oružje i preko nje i srbijanskih medija koji su ih podjarivali na pobunu, sukob se je izdigao na veću razinu. JNA i velikosrbi nisu pristajali na hrvatsku neovisnost, nego su silom htjeli zadržati teritorij Hrvatske u već nepostojećoj Jugoslaviji. Rujna 1991. izbile su borbe za vojarne i skladišta JNA kojih je u ovom kraju bilo mnogo. Hrvatske snage postižu uspjehe, a prvi veliki je oslobađanje dviju vojarnâ u gradiću Ogulinu. Uslijedile su borbe za objekte JNA u susjednom Skradniku i Oštarijama. U borbe je JNA uvela i zračne snage. Skradničke su oslobođene 19. rujna 1991., a oštarijske se nije uspjelo ni borbom ni pregovorima, nego je veliko skladište oružja i streljiva JNA uništila eksplozijom 13. listopada 1991. godine, čije se posljedice osjećaju i 25 godina poslije. Radio Mrežnica: 25 godina od eksplozije skladišta oružja Radio Mrežnica. 13. listopada 2016. . Pristupljeno 24. rujna 2020. 12. studenoga 1991. su velikosrpski MiG-ovi raketirali Ogulin, a poslije je uslijedio pokušaj proboja pješaštvom. U to vrijeme je Ogulin imao 10.525 stanovnika, a zbrinjavao je 1600 hrvatskih izbjeglica s Korduna.UDVDR Na današnji dan

Kronologija – ključni događaji Željezno doba – Japodi i japodska kultura 4. stoljeće pr. Kr. – doseljavanje Kelta. U Ogulinskom polju japodski gradovi Metulum, Terponos i druga gradinska naseljaVjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2000 Dubravka B.-Letunić: Japodske nekropole s ogulinskog područja 35. – 33. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Metulum (Viničica kod Oštarija) i pokoravaju JapodeTZ Karlovačke županije Legenda o Metulumu (obradio Goran Majetić) 1. – 3. stoljeće – Pax Romana 4. – 6. stoljeće – širenje kršćanstva ali i sve češći upadi barbara (Germani, Sarmati pa Huni), Ostrogotska država zatim nakratko Bizant 7. stoljeće – Avari i Slaveni naseljavaju se južno od Save (oko 630. g. Hrvati) 9. stoljeće – u Franačkoj zoni interesa i pokrštavanje, Hrvati asimiliraju slavensko-avarsku banovinu u gorskoj Hrvatskoj 1097. – smrt Petra Svačića na Gvozdu tj. prijevoju Kapela i 1102. stvaranje Ugarsko-Hrvatske državeRasprave Lokacija bitke na Gvozdu 12. stoljeće – prvi spomen župe Modruš i pretpostavljena izgradnja crkve Sv.Jakova u OgulinuHrvatska na dlanu Turističke atrakcije: Sakralna baština, Ogulin (Izvor: TZ Grad Ogulin) 13. stoljeće – knezovi Krčki kasnije nazvani Frankapani zaposjedaju Modruš; 1242. Mongolski prodor 14. i 15. stoljeće – procvat Modruškog feuda, glagoljaštvo, pavlinski samostan na Gvozdu, velebna crkva u Oštarijama, Modruška biskupija 1486. – nastaje Modruški urbar (na užem ogulinskom području tada su samo sela Praprwcha, Kernycze, Zgwlyeze, Jablanovo)ZOV 39 List župa Ogulinskog dekanata, I.Tironi (str. 60 – 63) 1493. – Turci razaraju Modruš, biskup bježi u Vinodol, izbjeglički val prema sjeveru Hrvatske, Kranjska, Gradišće oko 1500. – nad ponorom Dobre Bernardin Frankopan osniva grad Ogulin kao obrambeni kašel i određuje mu međe prema Vitunju i Modrušu 1521. – Turci pustoše Oštarije i crkvu 1527. – na saboru u Cetingradu Hrvati biraju za kralja F. Habsburga 1553. – u Ogulinskoj kuli kraljevska vojna posada 1570. – Stjepan II Frankopan prodaje Ogulin Zrinskima 1584. i 1585. – Turci pale kuće u Ogulinu i svu okolicu 16. i 17. stoljeće – Ogulinska kapetanija, na okolnim napuštenim zemljištima naseljavaju se Uskoci i Vlasi većinom pravoslavni (Srbi) 1622. – 30. – Vuk Krsto Frankopan dio Ogulinaca proglašava slobodnjacima

Ogulin

Źródło i licencja