mini|220px|Ulaz u Zagrebački zbor 1942. godine, koji je služio kao provozni logor za vrijeme NDH. Za dom spremni, skraćeno ZDS, pozdrav je koji je nastao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njime su se služili pretežito pripadnici ustaškog pokreta, a bio je ustaški ekvivalent nacističkom pozdravu Sieg Heil. Taj pozdrav bio je jedan od simbola ustaškog režima te je kao takav upotrebljavan na svim službenim dokumentima NDH. Početkom 1950-ih dio hrvatske emigracije pavelićevskog izvorišta napustio je pozdrav „Za dom spremni!”, smatrajući ga politički kompromitirajućim. Pozdrav je ponovo populariziran tijekom Domovinskog rata, u kojem su ga kao krilaticu upotrebljavale paravojne postrojbe HOS-a. Tijekom Domovinskog rata i nakon njega pozdrav se često upotrebljavao u javnosti te je bio prisutan u medijskom prostoru i popularnoj kulturi. Odlukama Visokog prekršajnog suda od 27. siječnja 2016. i Ustavnog suda od 8. studenoga 2016. pozdrav Za dom spremni proglašen je protupravnim jer »simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti«.„Zbog 'Za dom spremni' dosad podignuto 13 prekršajnih prijava”, Večernji list, 22. studenoga, 2013. Usprkos tomu, pozdrav se upotrebljava u hrvatskom javnom prostoru zbog suprotnih presuda u odnosu na one Visokoga prekršajnoga suda te odluka tijela javne uprave RH.
Upotreba za vrijeme Drugog svjetskog rata mini|Hrvatski narod, 10. travnja 1941. Proglas kojim je uspostavljena NDH završava pozdravom „Bog i Hrvati! Za dom spremni!”|lijevo Ustaški pokret, pokret radikalnih hrvatskih nacionalista i fašista, odmah nakon osnutka marionetske NDH, za novi službeni i revolucionarni pozdrav odabrao je pozdrav „Za dom spremni” za upotrebu u službenoj korespondenciji i svakodnevnom životu. Dana 10. travnja 1941. Slavko Kvaternik, zamjenik poglavnika Ante Pavelića, proglasio je uspostavu NDH na Radiju Zagreb u 16 sati i 10 minuta, a svoj govor završio je pozdravom „Bog i Hrvati! Za dom spremni!”Proglašenje NDH – 10. travnja 1941., 16:00 (video)Hrvatski Narod – Posebno izdanje 10. travnja 1941.mini|Policijski izvještaj o deportaciji 118 Židova u Koncentracijski logor Jasenovac završava službenim pozdravom „Za dom spremni”.Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta, izraz „Za dom spremni!“ upotrebljavao je barem od 1932., a njime se služio i u osobnim prepiskama čak i nakon završetka rata u egzilu (1945. – 1956.). Taj je izraz postao službeni pozdrav toga pokreta,Hrvatski branik: Tumačenje Ustaškog pozdrava za Ustaške junake , Politika Plus, 21. studenoga 2013. te se on po uspostavi Nezavisne države Hrvatske (NDH) nalazio na svim službenim dokumentima, a njime su navodno završavali i neki javni događaji i slično.Naslovnica, Hrvatski narod, Zagreb, 10. travnja 1941.Govor Ante Pavelića, Trg Stjepana Radića (Zagreb), Zagreb, 21. svibnja 1941. Svi službeni vladini i vojni dokumenti obično su završavali pozdravom „Za dom spremni”.Zbornik dokumenata i podataka NOR-a. tom V – Dokumenti NOVJ – Borbe u Hrvatskoj, knjiga 32
U listopadu 1941. ministar u vladi NDH Mile Budak proglasio je stroga pravila o obveznoj upotrebi pozdrava. U lipnju 1941. Jure Francetić, ustaški komesar za Sarajevo, izdao je okružnicu koju je uputio tijelima ustaške državne uprave o važnosti upotrebe ustaškog pozdrava. Kako piše britanski povjesničar Rory Yeomans, ustaške vlasti bile su razočarane lošim prijemom pozdrava među stanovništvom, čak i na teritoriju gdje je ustaški režim bio popularan i gdje je uživao podršku naroda. Državni dužnosnici i mediji koje je kontrolirala država stalno su se žalili na manjak uporabe novog pozdrava i prijetili su prijekorima i sankcijama onima koji ga nisu upotrebljavali. Tijekom 1944. novine su objavile čitateljima kako »u Nezavisnoj državi Hrvatskoj postoji samo jedan pozdrav – Za dom spremni«. Prema Yeomansu ustaški je pokret upotrebu novog pozdrava smatrao »ne samo ideološkim pitanjem, već i pitanjem nacionalnog ponosa«. Ustaški dužnosnik Mijo Bzik žučno je napadao sve druge pozdrave kao strane, podaničke i ropske.
Kao dio nove ustaške kulturne i jezične politike vlada je čak pokušala zamijeniti pozdrav „halo” koji se upotrebljava u telefonskim razgovorima sa „spreman”, a Državni izvještajni i promičbeni ured pokušao je utvrditi koliko je ljudi doista upotrebljavalo taj pozdrav tako što je nasumice vršio telefonske pozive koji su se snimali i bilježio jesu li ljudi odgovarali s „halo” ili „spreman”. Nekima koji nisu odgovorili sa „spreman” telefoni su čak i konfiscirani.
U to vrijeme pozdrav se upotrebljavao na razne načine. Na primjer, u formi „Za poglavnika i za dom spremni!”Izvještaj Župske redarstvene oblasti u Sarajevu od 2 oktobra 1943 god. o situaciji na području Župe, Zbornik NOR-a. tom IV – Borbe u Bosni i Hercegovini – knjiga 18 – oktobar 1943., page 452Zbornik NOR-a. tom V – Borbe u Hrvatskoj – knjiga 25 – ožujak 1944. II – Ustaško-domobranski dokumentiHrvatski branik, year 1941, number 51, page 2 ili u obliku pitanja i odgovora: „Za dom?! – Spremni”, „Za koga?! – Za poglavnika”. U uporabi je postojao i oblik Za Boga i poglavnika svoga – Uvijek spremni! na raznim zastavama koje je NDH upotrebljavala.
Povjesničar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu navodi da se „Za dom spremni” kao izraz nije javio ni u kakvim povijesnim dokumentima sve do nastanka Nezavisne Države Hrvatske 1941. I drugi se hrvatski povjesničari, kao što su Tvrtko Jakovina i Ante Nazor, te bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, slažu sa stavom da je „Za dom spremni” izvorno ustaški pozdrav.
Korištenje u modernoj Hrvatskoj Korištenje na nogometnim utakmicama Pozdrav su često koristili pripadnici navijačkih skupina u Hrvatskoj.
Dana 19. studenoga 2013. godine, po završetku kvalifikacijske nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Islanda za Svjetsko prvenstvo u nogometu na stadionu Maksimir, hrvatski reprezentativac, Josip Šimunić, uzeo je mikrofon i okrenuo se prema gledateljima te uzviknuo „Za dom!”, nakon čega je uzdignutom lijevom rukom (u kojoj je držao dres nogometne reprezentacije Islanda, kojega je primio u razmjeni nakon utakmice) pozvao gledatelje na odgovor, na što je znatan broj prisutnih gledatelja odgovorilo riječju „Spremni!”, a potom je sve to isto ponovio još tri puta. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu ocijenilo je kako čin Josipa Šimunića »predstavlja manifestaciju rasističke ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti« te mu je izdalo prekršajni nalog na najveći mogući iznos, odnosno 25.000 kuna po čemu je kasnije donesena i pravomoćna presuda.Izdan prekršajni nalog 35-godišnjaku zbog prekršaja, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, 21. studenoga 2013.
Disciplinski odbor FIFA-e kaznio ga je s deset utakmica suspenzije zbog neprimjerenog skandiranja i diskriminacijskog ponašanja. Šimunić je uložio žalbu Sportskom arbitražnom sudu u Lausanni koja je kasnije odbijena te je sud potvrdio kaznu FIFA-e od 10 utakmica suspenzije te 30.000 švicarskih franaka.
Kontroverze oko korištenja pozdrava u Jasenovcu mini|Spomen-ploča postavljena u Jasenovcu 2016. godine, sada izmještena, koja sadrži kontroverzni ustaški pozdrav koji je sastavni dio insignija postrojbi HOS-a koje su sudjelovale u Domovinskom ratu Predstavnici udruge branitelja HOS -a su 5. studenoga 2016. godine na zgradi vrtića u Jasenovcu podigli spomen-ploču u čast 11 pripadnika postrojbe koji su poginuli u Domovinskom ratu braneći taj dio Hrvatske. Kako je na grbu HOS-a istaknut i natpis „Za dom spremni” cijeli događaj izaziva velike kontroverze i podjele u društvu: ljevičarski političari, aktivisti i intelektualci zahtijevaju skidanje ploče.Marko Špoljar, Sporna ploča u Jasenovcu opet uzburkala duhove: Što sve o njoj trebate znati?, tportal.hr, 23. lipnja 2017. Krajem prosinca aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava prelijepili su ploču s tekstom u obliku pisma zbog čega su privedeni u policiju na obavijesni razgovor a sve postaje prvoklasno dnevnopolitičko pitanje. Kako bi se stišale neproduktivne polemike i podjele u društvu, Vlada RH je ožujku 2017. godine osnovala Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću sačinjeno od uglednih profesora koje bi trebalo odrediti konačan stav države prema svim totalitarnim režimima odnosno legalnost korištenja znakovlja takvih režima.Petra Maretić Žonja, Iva Puljić-Šego, Povjerenstvo za prošlost: Omejec, Lučić, Nazor, Ančić... Klasić odbio, vecernji.hr, 1. ožujka 2017. Međutim kako Vlada ploču nije uklonila, predstavnici Koordinacije židovskih općina odlučili su bojkotirati službenu komemoraciju stradanja u Jasenovcu.Danijel Prerad, Kraus: Uvjeravam vas da ove ploče u Jasenovcu ne bi bilo za vrijeme Tuđmana, vecernji.hr, 24. travnja 2017. Kasnijom rekonstrukcijom vlade za koje su u vladu ušla stranka HNS i zastupnici srpske nacionalne manjine, sve više rastu pritisci prema predsjedniku vlade vezano uz rješenja pitanja kontroverzne ploče radi čega predsjednik vlade krajem kolovoza saziva sastanak užeg članstva HDZ-a i najavljuje skoro rješenje problema riječima:
»Tražimo najbolji zakonski put za zamjenu ploče tj. kontekst Jasenovca staviti u korelaciju s onim što piše na ploči, uz puno poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, 11 pripadnika HOS-a koji su tamo ostavili najviše što imaju – svoje živote. Međutim, kontekst ustaškog režima u Jasenovcu i taj slogan ne idu skupa i to je ono za što ćemo naći rješenje«.Tražimo rješenje koje ne bi ugrožavalo ničije osjećaje, HINA, vecernji.hr, 29. kolovoza 2017.
Pozdrav u hrvatskoj politici Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je 2017. godine da je Za dom spremni »stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana«. U veljači 2019. godine, Grabar-Kitarović je izjavila da je tom izjavom napravila grešku i da prihvaća »činjenicu koju su mi iznijeli hrvatski povjesničari, da to nije stari hrvatski pozdrav«.
Pero Kovačević iznosi 2019. godine mišljenje da povijest ne završava s Drugim svjetskim ratom te da je pozdrav „Za dom spremni” – kao službeni pozdrav postrojbi HOS-a - zadobio u tom ratu drugačiji sadržaj, nego što bi on bio ranije. Slično mišljenje iznosi koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga iz Splita u srpnju 2017. godine, koja u zajedničkom priopćenju navodi da se izjednačavanjem toga pozdrava s ustaškim pozdravom pokušava »narušavati čast i dostojanstvo svih onih koji su ga časno nosili, od kojih su mnogi poginuli«. Iznose potpisnici zajedničke izjave da je pozdrav HOS-a „čist kao suza” jer pod njim nisu proganjani ljudi po vjerskoj, rasnoj ili nacionalnoj osnovi niti je bilo koji pripadnik HOS-a optužen za ratni zločin u Republici Hrvatskoj ili BiH. U priopćenju se još argumentira da su u razdoblju NDH korištena i neka druga hrvatska državna obilježja, koja se koriste i danas – primjerice povijesni grb na hrvatskoj zastavi, pjevala se himna Lijepa naša, naziv novca bio je kuna kao što je i danas, bili su isti nazivi vojnih postrojba i činova; te da se ne mogu svi hrvatski simboli pripisivati ustaškom režimu samo zato što ih je i on koristio.
Popularna kultura mini|250px|Prvi dio pozdrava zajedno sa simbolom UHRO-a (U) na kontejneru za smeće