Metalno doba zajednički je naziv za razdoblja obilježena razvojem obrade metala i njihovom uporabom za izradu oruđa, oružja, nakita i drugih predmeta. U arheološkoj podjeli obuhvaća bakreno, brončano i željezno doba. Ta se podjela temelji na promjenama u materijalima i tehnologijama izrade predmeta.»Prapovijest«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 21. rujna 2026.
Početak i trajanje pojedinih razdoblja razlikuju se među područjima. Njihove se granice određuju prema lokalnom razvoju proizvodnje i uporabe metala.»Brončano doba«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 21. rujna 2026.»Željezno doba«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 21. rujna 2026. Metalno doba djelomično se preklapa s razdobljima poznatima iz pisanih izvora. Granica između prapovijesti i povijesti ovisi o pojavi takvih izvora, pa se ne podudara svugdje s krajem željeznoga doba.
Podjela i razvoj
Bakreno doba
Bakreno doba, odnosno eneolitik ili halkolitik, obilježava uporaba bakra uz daljnju izradu kamenih alatki. U arheološkoj periodizaciji nalazi se između neolitika i brončanoga doba. Od bakra su se izrađivali oruđe, oružje i nakit.»Bakreno doba«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 21. rujna 2026.
Važan korak u razvoju metalurgije bilo je ovladavanje dobivanjem metala iz rude. Na nalazištu Belovode u Srbiji pronađena je troska, ostatak postupka dobivanja bakra, datirana oko 5000. pr. Kr. Taj nalaz pruža izravan dokaz rane proizvodnje bakra na Balkanu.Miljana Radivojević i Benjamin W. Roberts, »Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC«, Journal of World Prehistory, 34, 2021., str. 201. DOI: 10.1007/s10963-021-09155-7.
Brončano doba
mini|Brončana fibula s Pirinejskoga poluotoka.
Brončano doba obilježava raširena proizvodnja i uporaba bronce. Kositrena bronca slitina je bakra i kositra, tvrđa od bakra i pogodna za lijevanje. Njezina svojstva ovise o udjelu sastojaka.»Bronca«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 21. rujna 2026.
Od bronce su se izrađivali oruđe, oružje i nakit. Iskorištavanje rudnih ležišta i proizvodnja metalnih predmeta poticali su razvoj obrta i trgovine, dok su ratarstvo i stočarstvo ostali temeljne gospodarske djelatnosti. Brončano doba obično se dijeli na rano, srednje i kasno, s različitim vremenskim granicama u pojedinim regijama. Na području Hrvatske započinje u posljednjim stoljećima 3. tisućljeća pr. Kr., a u dijelovima zemlje traje do 8. stoljeća pr. Kr.
Željezno doba
mini|Brončani krater iz Vixa, oko 500. pr. Kr., primjer uporabe bronce u željezno doba.
Željezno doba obilježava široka uporaba željeza dobivenoga iz rude, osobito za izradu oruđa i oružja. Pojedinačni željezni predmeti poznati su i iz ranijih razdoblja, ali njegov početak povezuje se sa sustavnom proizvodnjom i širom primjenom toga metala.
U srednjoj i zapadnoj Europi početci željeznoga doba uglavnom se smještaju u 9. i 8. stoljeće pr. Kr. Njegov se završetak također određuje regionalno. U dijelovima Europe povezuje se s rimskim osvajanjima, dok u sjevernoj Europi traje do ranoga srednjeg vijeka. Uz željezo i dalje su se upotrebljavali drugi metali, o čemu svjedoče brončane posude, nakit i srebrni novac.
Izvori
Povezani članci
Kameno doba Metalurgija Umjetnost metalnog doba Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Kategorija:Prapovijest